Iskre koje izlaze kroz dimnjak na krovu, zid koji je jako topao na dodir te specifičan miris paleži – to i drugi pokazatelji su alarmi koje bi građani u zimskom periodu morali znati prepoznati kao upozorenje da se u dimnjaku nešto „gadno kuha“.

Najčešće  se „kuha“ požar dimnjaka, upozoravaju vatrogasci koji s takvim slučajevima u vrijeme sezone grijanja imaju najviše posla. Star dimnjak, neispravan, neočišćen – sve to povećava rizik da ukućani umjesto tople peći dobiju buktinju koja u kratkom periodu može progutati sve što joj se nađe na putu.

Ante Tutić, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Virovitica zato posebno upozorava sve građane, neovisno griju li se na drva ili plin, da redovno daju očistiti dimnjake i za hladnijeg vremena imaju i oči i uši otvorene na svaki sumnjiv zvuk, boju ili miris povezan s peći ili drugim izvorom topline.

-Kod novijih dimnjaka situacija je nešto bolja, pa ako građani primijete iskre ili plamen iznad dimnjaka na krovu, savjetujemo im da samo puste dimnjak da odradi posao do kraja. Nazovite vatrogasce, ali čekajte, ništa ne dirajte, čađa će izgorjeti sama. No kod starijih dimnjaka, to neće biti dovoljno. Tu može doći do popuštanja dimovodnog kanala, dolazi do pucanja, plamen i iskre izbijaju iz zidova i vrlo brzo zapale sve čega se dotaknu i zato je potrebno reagirati odmah – upozorava A. Tutić.

ODMAH POZVATI VATROGASCE

Kod starijih dimnjaka ne smije se čekati, već odmah treba nazvati vatrogasce i postupiti po uputama koje će dobiti već preko telefona ili mobitela, dok vozilo s ekipom kreće na teren.

Na što to, dakle, treba posebno paziti ako imamo star dimnjak ili dimnjak koji dugo nije očišćen?

 – Kao prvo, to je specifičan zvuk, poput hučanja koje se čuje iz dimnjaka. Potom, zidovi koji su toliko topli, odnosno, vrući, da peku na dodir. Iskre koje se već vide u pukotinama u zidu ili ih primijetite iz dimnjaka na krovu su treći pokazatelj da nešto nije u redu, a zatim i jak miris paleži koji ne možete ignorirati. Svaki od tih znakova upozorenje je koje kaže da treba odmah nazvati vatrogasce – iz iskustva kaže zapovjednik Tutić.

Na broj 112 ili 193 operater će potom pozivatelja upitati osnovno i dok alarmira ekipu koja se sprema na teren dati upute što napraviti da se spriječi širenje požara.

-Ako je već zid topao ili se osjeti miris i zvuk, nemojte raditi ništa naglo. Polako gasite ložište, prvo prigušite otvore za zrak na ložištu, kako bi se peć postupno ugasila. Pripazite ima li na zidu u kojem se nalazi dimovodni kanal kakvih zapaljivih materijala – slika, ukrasa, bilo čega što se može u dodiru s plamenom lako zapaliti. Ako možete, to odmah uklonite. I inače na taj zid, u kojem se nalazi dimovodni kanal nemojte ništa vješati ni naslanjati. Opasnost više u slučaju požara mogu biti tapeta, slika, plastični ukras, bilo što zapaljivo što će već jedna iskra ili mali plamen koji izlazi iz zida lako zapaliti i tako proširiti plamen na cijeli zid ili kuću – savjetuje A. Tutić.  

ŠTO DALJE OD VODE

Drugo, upozorava, nikako peć gasiti vodom!

– Nikako ne ulijevajte vodu u peć, jer može doći do naglog razvoja pare, a što može uzrokovati opekline! Ujedno, može doći do pucanja peći uslijed nagle promjene temperature – moli zapovjednik građane da prvo nazovu vatrogasce i slušaju upute.

Upozorenja iz dimnjaka koje zanemare kasnije mogu prouzročiti veliku štetu, pa i stvoriti rizik za ukućane i susjede. Čađa koja gori u dimnjaku može postići temperaturu od čak tisuću stupnjeva, a slabiji i stariji dimnjaci u većem su riziku od pucanja zbog visoke temperature. U situacijama kada popuca zid i otvoreni plamen zahvati zidove, šteta i rizik samo rastu, pa je najvažnije reagirati na vrijeme, kaže naš sugovornik.

Građane moli da u takvim situacijama obavijeste i susjede da je pomoć na putu i što mogu očekivati, da im ne bude šok i iznenađenje kad im se ispred kuće stvore vatrogasna vozila.

ČAĐA U METALNE POSUDE

U sezoni grijanja valja biti oprezan i sa čađom, poručuje.

Uvijek ju odlažite u posude koje se ne mogu zapaliti, nikako u kante za smeće ili kontejnere koji su napravljeni od plastike. Često smo gasili požar koji je nastao baš tako: građani su mislili da je čađa ugašena, no dio je tinjao pa je zapalila i kantu ili kontejner i sve u njima – priča.

Najsigurnije je čađu pokupiti u metalne posude i odložiti ih što dalje od bilo kakvog zapaljivog materijala, savjetuje.

UGASITE SVIJEĆICE I LAMPICE KAD IZLAZITE IZ PROSTORIJE

Ovih dana, dodatno upozorenje stiže i zbog svjećica i ukrasne rasvjete kojom stvaramo predblagdanski ugođaj. Svjećica na adventskom vijencu može predstavljati ozbiljan problem ako se ostavi bez nadzora, kao i lampice koje ostavimo uključenima nakon što napustimo prostoriju, kaže.

-Nismo protiv uživanja u ukrasima, no i tu treba biti na oprezu jer dovoljno je samo par sekundi da ugođaj izmakne kontroli i nastane problem. Ne držite zato upaljene svijeće u blizini drveta, papira, plastike, bilo kakvog zapaljivog materijala i uvijek ih ugasite kad napuštate prostoriju. Isto je i s božićnim lampicama, koje uvijek moraju biti pod vašim nadzorom.

Tržište je puno jeftinih ukrasa koji nisu uvijek provjerene kvalitete, a mala iskra dovoljna je da blagdani ne ostanu u lijepom sjećanju – ističe A. Tutić koji kaže kako će, neovisno imaju li intervencija ili ne, vatrogasci, kao i svake godine, Božić i Novu godinu provesti radno.

U svakoj smjeni je do 4 djelatnika u službi, uz dežurstva pa će biti spremni na svaki poziv. Priznaje, da bi i oni voljeli da ih ove godine nema, jer će to značiti mir i sigurnost. I za njih i građane kojima žele mir i dobro.  

-Što se nas tiče, građani mogu mirno spavati. Mi ćemo nad njima bdjeti i ovih blagdana i na nas, kao i uvijek, mogu računati, no voljeli bismo da svima ovi dani prođu mirno – poželio je naš sugovornik.

(www.icv.hr, mlo)