Smiren i staložen, ozbiljan i odgovoran. Čovjek koji raspoznaje gotovo sve biljke u šumi, na planini i livadi i to po latinskom nazivu jednako je uspješan u potragama za ljudima, bilo da je riječ o izgubljenima na gori, stijeni ili u poplavi. Ima 23 godine i svako malo položi novi tečaj u okviru HGSS-a, pa ih danas ima desetak: od pružanja prve pomoći na teško pristupačnim područjima, ITLS-a, preko spašavanja na divljim vodama i poplavama, ljetnim i zimskim tehnikama, speleospašavanju, AVD…

Riječ je o Hrvoju Živkoviću iz Dugog Sela Lukačkog, inače školovanom šumarskom i vatrogasnom tehničaru i CNC operateru, koji je u HGSS-u već četiri godine. Na terenima diljem Hrvatske, pomažući unesrećenima i izgubljenima, imao je priliku sudjelovati u svim vrstama akcija osim speleospašavanja.

-Odmalena volim planinarenje i prirodu, kao i pomagati drugima. To me potaklo na razmišljanje o tome kako bih mogao pridonijeti nečemu većem i boljem. Izbor je naravno, pao na HGSS i pokazao se točnim. Sa svakim novim tečajem naučio sam mnogo, baš svaki se isplati pa mi je želja nastaviti ulagati u svoje znanje i sposobnost. U ovom trenu pripremam se za ispit za gorskog spašavatelja, a nakon toga htio bih položiti i za helikoptersko spašavanje – kaže Hrvoje Živković, trenutno nezaposlen, a koji svaki svoj slobodni tren stavlja u službu drugima.

Mirno i s puno detalja objašnjava kako izgleda jedna intervencija potrage, tko se sve uključuje i zašto je važno dobro poznavati teren na koji idu. Kad nemaju intervencija, onda je zadaća ponavljanje svega naučenog, učenje novih puteva izvlačenja, pogotovo na Papuku i cijelom ovom dijelu Slavonije, koji imaju “na dlanu”.

-Od onog trena kad dobijemo poziv, sve se usmjerava na to da spašavanje odradimo najbolje što možemo. Nakon poziva, koji osoba upućuje, a često je uspaničena, na nama je da je smirimo, uputimo da nam da informacije koje nam mogu pomoći locirati je i potom što brže i sigurnije doći do nje. U tom trenu, kad krećemo, svaki od nas već ima sliku terena u glavi, protokol koji ćemo slijediti, razmišljamo o mjestima koja mogu biti problematična i na kojima se osobe mogu još više pogubiti, ako ne ostanu na mjestu s kojeg nas zovu. A i to se događa – ističe spašavatelj Hrvoje koji ocjenjuje kako su najteže i najintezivnije akcije koje traju po nekoliko dana i koje zahtijevaju posebnu usredotočenost, snagu, pa i fizičku spremu za takve izazove.

Glavni savjet koji daje svima i prije negoli odu na višesatni izlet u prirodu je: imajte napunjen mobitel. Savjetuje i korištenje HGSS-ovih planinarskih karata koje se online mogu kupiti i “skinuti” na mobitel, pa koristiti kroz aplikaciju Orux map, koju često koriste i HGSS-ovci.

– Digitalne karte HGSS-a možete koristiti i izvan mreže, pa lokaciju možete očitati i ako nemate signala. Naravno, postoje i druge digitalne karte i platforme koje su dobre za orijentaciju u prostoru, a s kojih se također može poslati svoju lokaciju HGSS-u, kako bi vas što prije našli – objašnjava Hrvoje.

Onog trena kad nazovete, važno je da ostanete smireni, ističe Hrvoje, jer je HGSS već krenuo prema vama. Slušajte upute i ne brinite, u sigurnim ste rukama.

(www.icv.hr, mlo; foto: I. Bedeković)