Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je najavio promjenu kazavši da broj zaraženih više neće biti ključan faktor pri donošenju protupandemijskih mjera.
Rekao je i da će prava mjerila u razdoblju pred nama, više nego broj novozaraženih, biti brojevi hospitaliziranih, ljudi s teškim simptomima, ljudi na respiratoru i preminulih.
Plenković nije detaljnije objasnio svoju izjavu, ali očito se radi o velikoj promjeni. Naime, kod donošenja mjera dosad se gledao broj zaraženih na broj stanovnika, takozvana incidencija. Plenković je rekao da broj zaraženih više neće biti ključan faktor, piše Index.hr.
Recimo da o tome razmišlja i Slovenija, gdje se razmatra da popunjenost bolnica bude ove jeseni glavni kriterij za donošenje budućih protupandemijskih mjera. Slovenski mediji tako navode da će mjere biti povezane upravo s popunjenosti bolničkih kreveta za covid-bolesnike.
Slično je i u Njemačkoj. Kako je pisao Deutsche Welle, njemački ministar zdravstva Jens Spahn, zadužen za izradu novog zakonskog rješenja, želi što prije uvesti sustav koji će se ravnati prema broju korona-pacijenata koji se liječe u bolnicama. U izjavi za njemački javni servis ARD ministar je rekao da je incidencija i dalje važna, ali da je vrijeme tog kriterija prošlo jer je u Njemačkoj velik broj ljudi cijepljen.
Iz HZJZ-a objasnili zašto je bitniji broj hospitaliziranih
Index je pitao Hrvatski zavod za javno zdravstvo što bi ta eventualna promjena značila za konkretnu svakodnevicu građana.
– I dalje će se pratiti i broj zaraženih, broj hospitaliziranih i broj umrlih. Broj zaraženih je važan pokazatelj jer se iz njega regrutira broj hospitaliziranih. Bitniji nam je broj hospitaliziranih zbog opterećenja zdravstvenog sustava i svi hospitalizirani imaju teže/teške kliničke slike i veću vjerojatnost da će završiti na respiratoru, odnosno imati letalni ishod – naglasili su iz HZJZ-a.
Na pitanje hoće li biti dnevnog izvještavanja oko broja zaraženih, iz HZJZ-a su odgovorili da hoće. Pitali smo ih i znači li Plenkovićeva najava da se mijenja tempo oko uvođenja mjera.
– Ne možemo komentirati izjavu izvan cjelokupnog konteksta – naveli su.
Dakle, iz odgovora HZJZ-a ne može se zaključiti da građane u kontekstu njihove svakodnevice čekaju neke veće promjene, iako je evidentno da se sama paradigma koja se tiče mjera, a koju determinira broj zaraženih, evidentno mijenja.
Srića: Nužno je da se pooštravanje mjera prilagođava broju hospitaliziranih
Pulmolog Saša Srića slaže se da do te promjene treba doći.
– Mislim da je nužno da se procjena donošenja, odnosno pooštravanja epidemioloških mjera prilagođava prvenstveno broju hospitaliziranih, što ne znači da se ne treba izvještavati i o brojkama novozaraženih, znajući da će pet do 10 posto zaraženih biti i hospitalizirani – rekao je Srića za Index.
– Prednost je naglasak na isticanju onih težih pacijenata, a nedostatak da, uvijek tri tjedna nakon objave brojke novozaraženih, ti pacijenti završavaju na hospitalizaciji, razvijajući teži oblik bolesti, pogotovo kod zaraznijeg, delta soja – pojasnio je.
Psihologinja prof. dr. sc. Jokić-Begić: Sad smo na prekretnici
Inače, naglasak na broju zaraženih sigurno utječe i na psihološko zdravlja građana. Više o toj temi Index je pitao psihologinju prof. dr. sc. Natašu Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Od početka pandemije Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na infodemiju. A to je da se informacije o virusu šire brže nego sam virus. To je imalo pozitivne strane kako bi se zajednica pripremila na dolazak virusa. Ali se otkrilo i da ima negativne strane. Jedna od glavnih je psihološki stres u koji se osobe uvode. Dakle, percipira se opasnost koje nema, kao da netko najavljuje potres, a ništa ne možete napraviti – rekla je Jokić-Begić.
– Izvještavanje o negativnim posljedicama virusa, broju zaraženih, od početka je stvorilo negativne posljedice na psihološko stanje ljudi. To nije moj stav, postoje istraživanja, jasni su pokazatelji da su oni koji su bili izloženiji informacijama psihološki prošli lošije – objasnila je.
Dodaje i da stvoren stres može utjecati i na tjelesno zdravlje, a ne samo psihičko.
– Pozdravljam ako bi u budućnosti manji naglasak bio na novozaraženima, ako i komuniciranje prema javnosti ne bi išlo u tom smjeru. Ono nije bezopasno, što ne znači da nije važno znati brojeve – njezine su riječi.
Podsjetila je na početke pandemije, kad su se dva puta dnevno održavale konferencije za novinare Stožera civilne zaštite.
– Mi kao struka govorili smo da je dovoljno jednom dnevno, sad smo opet na prekretnici. Jasno je da ćemo s virusom morati živjeti dalje, sad smo ga bolje upoznali, ne treba se više stalno alarmirati, nego realno izvještavati, a tu odgovornost imaju i mediji kako bi se uravnoteženo dalo i optimističan pogled u budućnost. Odgovornost je medija da i oni konstituiraju stvarnost – zaključila je prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Od danas značajno popuštaju mjere – dopušten je posjet kafićima
Slučajno ili ne, novi pristup pandemiji poklapa se sa znatnim ublažavanjem mjera. Iako se početkom ljeta naveliko govorilo o tome da bi covid-potvrde mogle biti uvjet za ulazak na brojna mjesta, kao što su kafići, restorani ili šoping-centri, o tome, barem zasad, nema riječi. Dapače, od sutra je moguće boraviti i unutar kafića. Kafići su, podsjetimo, zatvoreni krajem studenog prošle godine. Početkom veljače dozvoljen je rad terasa, ali je zabranjen boravak u kafićima. Od sutra je, prvi put ove godine, i to moguće.
No, radno vrijeme ostaje isto – kafići mogu raditi samo do ponoć.
Rad kafića u zatvorenom ipak nije bezuvjetan. Štoviše, postoje brojne mjere i pravila. Tako se do mjesta za stolom ili do zahoda mora koristiti maska, cijelo osoblje mora nositi maske i mjeriti temperaturu prije smjene, na stolovima nisu dozvoljene grickalice, razmak među stolovima mora biti barem metar i pol i tako dalje.
Capak je sinoć otkrio da je moguće boraviti i za šankom – ali samo ako sjedite.
– Ta mjera zapravo je uvedena ne toliko radi šanka, nego radi toga što su ljudi stajali vani, dakle okupljale su se veće skupine ljudi koje su stajale vani i onda smo rekli da trebaju biti samo sjedeća mjesta, jer je to okupljanje oko kafića, ne u kafiću – rekao je Capak u razgovoru za RTL.
(index.hr)
