Na benzinskim postajama od jučer se stvaraju gužve zbog najavljenog poskupljenja goriva. Vlada će, kako piše Jutarnji list, opet zamrznuti cijene, ali s višim cijenama. 

Kolike će one biti, još nije poznato, jer su u Vladi i tijekom vikenda analizirali sve stavke i nisu donijeli konačnu odluku.

Vlada je, podsjetimo, od listopada prošle godine triput zamrzavala cijene goriva zbog poremećaja na tržištima. Prvo su zamrznuli cijene svih eurosupera na 11,10 kuna, a dizela na 11 kuna. Potom se nakon mjesec uredba produljila, ali se delimitirala cijena premium goriva. Onda je uredba 7. prosinca stavljena potpuno izvan snage, jer su i cijene nafte na svjetskim tržištima počele padati znatnije. 

Kada su cijene ponovno počele rasti, Vlada je 7. veljače na telefonskoj sjednici ponovno donijela uredbu kojom je ograničila najviše cijene naftnih derivata i to za litru Eurosupera 95 u visini od 11,37 kuna, Eurodizela od 11,29 kuna te Eurodizela BS plavog od 6,5 kuna za litru, sve s PDV-om.

fotoFoto: čitateljica

Ta uredba istječe u utorak pa će biti donesena nova, koja će se korigirati s obzirom da distributerima, posebno manjim, prijeti propast zadrži li se cijena goriva tako nisko budući da je vrijednost sirove nafte na svjetskim tržištima eksplodirala nakon ruske invazije na Ukrajinu, što je rezultiralo cijenama većim od 116 dolara po baleru.

Hrvatska je od 2014. u situaciji da joj tržište u potpunosti određuje cijenu goriva. No, Vlada je u listopadu prošle godine prvi put posegnula za člankom 9. stavkom 2. Zakona o naftnim derivatima, odnosno za donošenjem uredbe o ograničavanju cijena, zbog snažnog skoka cijene nafte na međunarodnim tržištima i oporavka potražnje nakon pandemije.

Taj članak govori da Vlada iznimno može radi zaštite potrošača i drugih opravdanih razloga uredbom propisati najvišu razinu maloprodajnih cijena naftnih derivata za neprekinuto razdoblje od najdulje 90 dana.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić na prošlotjednoj sjednici najavio je da će zbog iznimnog rasta cijena energenata na svjetskim burzama izazvanog ruskom agresijom na Ukrajinu, reagirati Vlada.

– Imamo određene promjene u odnosu na trenutak kad smo donijeli ovu uredbu i do njezina stupanja izvan snage, sigurno ćemo reagirati. Dogodio se znatan skok cijena nafte na svjetskim tržištima, što je dovelo u pitanje i marže. Te su marže na baznim gorivima koje smo ograničili već sad minimalne, u nekima i negativne, i zbog toga ćemo morati reagirati – poručio je prošli četvrtak Ćorić.

Iako se ne zna što će Vlada odlučiti, jasno je da na finalnu cijenu naftnih derivata mogu utjecati na nekoliko načina. Zamrzavanje maksimalne cijene najjednostavniji je način, ali problem s takvim režimom jest da je fiksni i ne prati tržišna kretanja. U trenutku kad cijena nafte ubrzano raste, evidentno je da takav model može opskrbljivače dovesti u situaciju da posluju s gubitkom, što onda opet ugrožava sigurnost opskrbe. Dakako, država može smanjiti trošarine i/ili PDV, no ako pritom nije zamrznuta finalna cijena ili marže opskrbljivača, nema mehanizma kojim se može osigurati da će se to smanjenje državnog nameta uistinu i preliti u nižu cijenu za potrošače.

A onda je opet pitanje na kojoj razini bi trebala biti ta ograničenja. Pretpostavlja se da bi veći opskrbljivači mogli poslovati s blagom zaradom uz marže od oko 70-ak lipa po prodanoj litri, a trošarine se mogu umanjiti maksimalno za 80-ak lipa do kunu po litri, s obzirom da je njihov minimalni iznos određen europskom regulativom. Na kraju, država ima i izvanrednu opciju da privremeno suspendira obvezu miješanja biogoriva s benzinom i dizelom, čime bi se – uz trenutačne cijene – finalna cijena derivata smanjila za 70-ak lipa. Ali za tu opciju, pak, potrebno je mijenjati zakon. Kojoj će se mogućnosti prikloniti Vlada, doznat ćemo danas, piše Jutarnji list. 

(www.icv.hr, jutarnji.hr)