Ima ih puno, gotovo su prozirni, a ubod im je peckav i neugodan. “Napadaju” ljude u šetnji, u vožnji biciklom ili za boravka na terasi. Uglavnom, ove godine ne može im se pobjeći i neželjena su pratnja svakog boravka u prirodi.
Riječ je o malom kukcu, nametniku koji je jako poznat šumarima, a zove se hrastova mrežasta stjenica (lat. Corythucha arcuata), a kojeg ste zacijelo i sami “upoznali” ovih dana. Iako primarno napada hrastov list, iz kojeg izvlači sokove, lako će se udomaćiti i na nekoj drugoj vrsti drveta, pokazuje primjer Virovitice i okolice koja ih je ovih dana prepuna.
Otkriveno je da ovi kukci osim hrasta lužnjaka, vole i kupine, kurik, grab i brijest te zeljaste biljke pa se lako može zaključiti kako ih je – posvuda. Ne odgovara im sunce, pa će se najčešće zavući u hlad.
Budući da je lagana, hrastovu mrežastu stjenicu lako nosi i vjetar pa će završiti na području koje inače nije njeno omiljeno stanište, a lako će s lista pasti i na prolaznike, kaže Boris Radočaj, upravitelj Šumarije u Ćeralijama.
Ističe kako je ova vrsta nametnika, nažalost, itekako poznata stručnjacima jer unatrag nekoliko godina vlada njihova invazija. Stvaraju velike štete šumama, dovodeći u pitanje urod žira zbog slabljenja stabala i potencijalnog odumiranja. Svake godine ih je sve više. Pokazalo se i da jako dobro odoljevaju klimatskim promjenama.
– Nažalost, protiv ove vrste nametnika još uvijek nema adekvatne zaštite. Jaki insekticidi nisu rješenje, pa se hrastovu mrežastu stjenicu traže odgovori u istraživanjima na Hrvatskom šumarskom institutu. Budući da je štetnik pokazao veliku otpornost na gotovo sve preparate, jedno od istraživanja odnosi se i na pokuse suzbijanja entomopatogenom gljivom Beauveria bassiana – kaže B. Radočaj.
Stručnjaci ističu kako je riječ o štetniku sa sjevernoameričkoga kontinenta, a koji je u Hrvatskoj registriran 2013. godine, u cijelom spačvanskom bazenu. U Hrvatskoj mu klima odgovara te se svake godine širi velikom brzinom.
Smetaju i ljudima. Iako “ne traže” žrtve, poput komaraca, bodu u doticaju s kožom. Kod osjetljivijih osoba, na mjestu uboda crvenilo se može zadržati i do nekoliko tjedana, no bez ozbiljnih komplikacija po zdravlje.
Repelenti, čini se, nemaju dovoljan utjecaj na ove male dosadne kukce, pa je prava zaštita nošenje pokrivala za glavu, odjeće dugih rukava i nogavica kad ste vani, odnosno zaštitna mrežica na vratima i prozorima kod kuće. Za razliku od komaraca, noću nisu aktivne.(www.icv.hr, mlo)
