Na međunarodnoj konferenciji “Upravljanje katastrofama”, koja je u četvrtak održana u Splitu, seizmolog Krešimir Kuk je rekao da je lani u Hrvatskoj zabilježeno više od 16 tisuća potresa, a kao najaktivnija seizmološka područja istaknuo je Dalmaciju te šire zagrebačko i riječko područje, piše Poslovni.hr.
Riječ je o dvodnevnoj konferenciji koju su organizirali Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava i Javna ustanova Rera S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.
Na konferenciji je najviše bilo riječi o potresima kao jednoj od najaktualnijih kriznih situacija u Hrvatskoj i Italiji. Potresi u Zagrebu i na Banovini otvorili su mnoge stručne rasprave i pitanja o trusnim područjima Hrvatske, od mogućnostima njihova predviđanja i preventivne zaštite do upravljanja krizom nastalom zbog njegovih razornih posljedica.
Seizmolog Krešimir Kuk govorio je o vezi seizmologije i građevinarstva.
Rekao je da je najugroženije južno priobalje, to jest Dalmacija, pa šire zagrebačko i šire riječko područje. Na godinu na području Hrvatske bude nekoliko desetaka tisuća potresa, prošle ih je godine bilo više od 16 tisuća bez onih manjih, koji nisu analizirani zbog nedovoljnog broja seizmoloških instrumenata.
Seizmolozi znaju, rekao je, da je konkretno za područje južne Dalmacije očekivana magnituda čak i više od sedam prema Richteru, no kada će se potres dogoditi, to nitko ne može znati.
– Moramo preventivno raditi, biti svjesni gdje su potresi mogući. Znamo kolika je njihova maksimalna jačina, a stjecajem okolnosti dobar dio stanovništva zna i kako se ponašati za vrijeme potresa. Ono što je jako važno je da moramo graditi protupotresno jer je to osnova i to će nas najviše zaštititi, prvo ljudske živote, a onda i industriju, privredu i sve drugo. Danas je to u svijetu normalna stvar, pa tako potresi u nekim razvijenijim zemljama koji su i jači od naših prođu s malom pažnjom jer ne bude žrtava i materijalnih šteta – objasnio je Kuk.
Rekao je i da je zgrade koje su građene prije mnogo godina moguće ojačati, a ono što se novo gradi treba graditi po suvremenim protupotresnim mjerama.
Profesor emeritus sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Ante Mihanović rekao je odgovarajući na pitanje novinara da su najsigurnije novije zgrade, koje mogu izdržati mnogo više od onoga što se očekuje, no, dodao je, ima i gradnji koje su u prošlosti jako kvalitetno građene.
Drži kako je u prometu više poginulih nego u potresima, a opasnost od njih je materijalna šteta.
(poslovni.hr)
