Kada se govori o turističkoj ponudi, Đurđevac se itekako ima čime podičiti, a jedno od omiljenih destinacija je i Hrvatska Sahara, mali zoološki vrt smješten odmah pored utvrde Stari grad. Dom je to za 70-ak životinja.

U pustinjskom ambijentu ZOO-a veselo trčkaraju patuljaste koze, ovce, konji, magarci, autohtona perad i ljame. Naravno Hrvatska Sahara ne bi imala svoj značaj da glavna atrakcija nisu deve, a kako nam je rekao voditelj ZOO-a Damir Hodalić, cijela ova mala pustinjska priča i započela je upravo devama.

– Ideja o zoološkom vrtu nastala je negdje 2015. godine kada je u posjet našem zaštićenom botaničkom području, znanom kao Đurđevački pijesci, došla televizijska ekipa snimati neki prilog. Tada je član televizijske ekipe, onako slučajno dobacio: “Kakva je to Sahara kada nema deva”, i tu je nesvjesno “povukao okidač” ove lijepe priče. Dvije godine poslije otvoren je zoološki vrt, a jedan od prvih njegovih stanovnika bila je upravo muška deva, koja nam je stigla iz Njemačke, a kojoj smo nadjenuli ime Tomica – prisjetio se Damir anegdote koja je na neki način označila početak ove priče.

Naglasio je kako su uz Tomicu, također iz Njemačke, stigle deve Đurđica i Dina, a nešto kasnije je stigao i Romeo, koji je kako mu i ime govori, bio odgovorni mužjak za očuvanje vrste.

– Romeo nije došao slučajno. Naime Romeo i Juliet (Đurđica) su bili zajedno u privatnoj uzgajivačnici u Njemačkoj, a kada smo je doveli ovamo patila je za Romeom. To nas je nagnalo da upravo Romea dovedemo u naš ZOO i svi su bili sretni i zadovoljni. Ta ljubav između zaljubljenog para dovela je i do potomstva, deve po imenu Bela i najmlađe deve kojoj još nismo nadjenuli ime, a od milja je zovemo Beba deva – priča nam voditelj Damir, kojeg smo zamolili da nam kaže kako su se deve prilagodile životu u Đurđevcu. 

– S obzirom da niti jedna naša deva nije vidjela pravu pustinju, jer su došle iz Njemačke, ovo je klima na koju su navikle i koju smatraju za normalnom. Što se hladnoće u zimskim mjesecima tiče, jednogrbe deve koje žive u Africi mogu bez problema podnositi temperature od 20 stupnjeva ispod ništice, dok dvogrbe deve, koje uglavnom žive u Aziji, mogu podnijeti daleko nižu temperaturu. Dakle problema s našom klimom nema, a što se ishrane ovih životinja tiče, problema je još i manje, jer deve se uglavnom hrane kao i krave. U tom smislu posjedujemo svoje resurse trave, odnosno sjena, a sve ostalo što je potrebno za ishranu naših životinja dobivamo s partnerskih OPG-a – rekao nam je Damir te dao odgovor na dva pitanja koja često “muče” posjetitelje, a riječ je o spuštenim grbama te izostanku dlake na pojedinim dijelovima tijela.

– Što se dlake, odnosno izostanka dlake na tijelu tiče, radi se o linjanju, dakle nečemu što je pojava i kod drugih životinja s dlakom, a što se položaja grbe tiče puno je čimbenika koji na to utječu. Jedan od njih je izostanak hrane i vode pa se masne zalihe potroše i tada grba zna doći u nepravilan položaj. Drugi razlog je nedostatak esencijalnog minerala selena uslijed kojega se također mogu javiti anomalije. Osim toga anomalije može stvoriti i genetski utjecaj, no najvažnije je reći da se radi o uobičajenim pojavama u životu deva koje pripadaju životinjskoj vrsti koja je izrazito otporna na bolesti, a njen životni vijek u idealnim uvjetima može biti 40 do 50 godina. U našem ZOO-u najstariji su Tomica i Dina koji imaju 14 godina, Đurđica je sedam, Romeo šest, Bela dvije godine, a Beba deva 3 i pol mjeseca. Dakle bit će naši stanovnici i omiljena atrakcija još puno godina – rekao nam je Damir, koji je pri tome izrazio potrebu da spomene čovjeka koji nosi puno zasluga za zdravlje deva, ali općenito i za znanje o ovoj životinjskoj vrsti.

– Radi se o našem nekadašnjem doktoru veterine iz Đurđevca Draženu Đuričiću koji se uključio u ovu priču odmah nakon dolaska deva, proučavao ih i u konačnici napisao i priručnik o držanju deva. Inače imamo ugovor s našom veterinarskom stanicom i deve, kao i ostale životinje, pod stalnom su kontrolom i skrbi – pojasnio je Damir koji je, kako je razgovor odmicao, sve više gledao na sat i to s razlogom, jer njihov ZOO je meta mnogobrojnim posjetiteljima iz cijele Hrvatske, ali i šire.

– Posjetitelji, neovisno radi li se o pojedincima, obiteljima ili organiziranim grupama, dolaze nam svaki dan u tjednu. Nekad to bude brojka od 100 posjetitelja, a nekada ih dođe i blizu 500 na dan. Po tome vjerujem da, iako smo jedan od najmanjih ZOO u svijetu, imamo posjetu na kojem nam mogu zavidjeti i veći zoološki vrtovi, a vjerojatno najveću zaslugu za to imaju upravo deve – rekao nam je na kraju razgovora voditelj Damir Hodalić, inače djelatnik kompleksa Stari Grad – Turističke zajednice Grada Đurđevca.

(www.icv.hr, bs, foto: B. Sokele)