Pod najvećom su sumnjom obrtnici u IT sektoru, u kojem je zabilježen najveći rast broja paušalaca, zbog čega su svima poslani upitnici koje moraju ispuniti kako bi otklonili sumnje u prikriveno zapošljavanje.
U proteklih deset godina broj obrtnika paušalaca porastao je s 3.900 na čak 59.000, tj. u odnosu na ukupan broj obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti njihov udio skočio je s 3,53 posto u 2011. godini na 48,07 posto u 2021. godini.
Masovni prelazak na paušal omogućen je još u prvom krugu poreznih reformi Zdravka Marića od 2017. godine, kada je omogućeno svim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta, domaće radinosti ili sporednog zanimanja te djelatnosti poljoprivrede i šumarstva da dohodak i porez na dohodak utvrde paušalno.
Drugim riječima, ukinute su sve prepreke za to da recimo svi koji se bave trgovinom ili ugostiteljstvom ili oni koji imaju izdvojene poslovne jedinice i proizvodne pogone ne mogu utvrđivati dohodak i plaćati porez u paušalnom iznosu, što do tada nije bilo moguće.
Naravno, broj paušalaca eksplodirao je zbog povoljnijeg poreznog tretmana i plaćanja poreza na dohodak po najnižoj propisanoj stopi poreza od 10 posto prema utvrđenim poreznim razredima, a stvorila su se i velika administrativna popuštanja jer je prestala obveza vođenja poslovnih knjiga.
No nisu u svim sektorima zabilježeni golemi porasti broja obrtnika, već su većinu rasta odradili sektori IT-a, stručnih i administrativnih djelatnosti, zbog čega je Porezna i krenula u akciju prema tim djelatnostima.
Konkretno, kažu nam u Poreznoj, na temelju postavljenih kriterija postupkom provjere obuhvaćeno je 6,42 posto paušalnih poreznih obveznika (3771 od ukupno 58.769 paušalnih obrta).
-Od tog broja do sada je poslano 3224 (85,8 posto) poziva na popunjavanje Upitnika NR radi provjere ima li elemenata kriterija nesamostalnog rada. U ovom trenutku Porezna uprava zaprimila je oko 83 posto popunjenih Upitnika NR – kažu za tportal.hr
Ispunjavanje NR upitnika, podsjetimo, razbjesnilo je Hrvatsku obrtničku komoru te je tvrdila da je to dodatno administrativno opterećenje i prije svega diskriminacija u poslovnom okruženju.
-Stvara se negativna medijska slika o obrtnicima koji su kao svoj način poslovanja izabrali paušalno oporezivanje dohotka, kolektivno ih prikazujući kao ‘nepoštene’, čime se čini šteta i njihovom ugledu i sveukupnom poslovanju – kazao je HOK u listopadu.
Porezna uprava u ovim trenucima analizira ispunjenje upitnika te će utvrditi je li bilo kršenja zakona, nakon čega će biti raspisane kazne:
-Budući da su postupci još uvijek u tijeku, u ovom trenutku ne raspolažemo informacijom u koliko slučajeva će doći do utvrđivanja takve obveze – zaključuje se.
(tportal.hr)
