Prizori polarne svjetlosti mogli su se u petak, 10. svibnja vidjeti na nebu iznad skoro cijele Hrvatske, pa tako i iznad Virovitičko-podravske županije. Radi se o utjecaju tzv. sunčevog vjetra na atome i molekule u Zemljinoj atmosferi. Kako je pojava bila 100 kilometara sjevernije, vidio se je gornji dio, a upravo je tu utjecaj atoma kisika i taj podražaj je stvorio crvenkastu boju.
Polarna svjetlost (sjeverna svjetlost, sjeverna zora ili prema lat. međunarodni termin: aurora borealis) je vrlo lijepa i neobična svjetlosna pojava u atmosferi.
Iako je česta, gotovo uobičajena pojava, za vedrih noći u polarnim krajevima obiju Zemljinih polutki (ovalni pojas između 600 i 800 zemljopisne širine), u nas je dosta rijetka pa je imamo priliku vidjeti 2-3 puta u tridesetak godina.
Na sjevernoj polutki se u početku pojavljuje kao svjetlosni luk iznad sjevernog horizonta, a na južnoj polutki iznad južnog horizonta (aurora australis, što znači južna zora). S tim u vezi je pojava i dobila ime. U našim tekstovima i dokumentima najčešće se upotrebljava naziv polarna svjetlost (a ne polarno svjetlo), kojim se stoga i mi danas služimo kao stručnim nazivom (što je i preporuka lingvista).
Polarna se svjetlost javlja znatno rjeđe u umjerenim zemljopisnim širinama, a naročito je rijetka u ekvatorijalno području (aurora tropicalis). Viđenje pojave iz tih krajeva vezano je uz razdoblja pojačane Sunčeve aktivnosti (s periodom od oko 11 godina) ili uz nenadanu pojavu snažnih bljeskova na Sunčevoj površini, a može biti popraćena snažnim magnetskim olujama u Zemljinom vanjskom magnetskom polju.
Kako nastaju različite boje aurore?
Različite boje aurore nastaju kada se brze, električki nabijene čestice ioni, protoni i elektroni Sunčeva vjetra sudaraju s česticama zraka u Zemljinoj atmosferi, najčešće na visinama između 90 i 150 kilometara.
Boja aurore ovisi o tome s kojom vrstom čestica se sudaraju i na kojoj visini. Na primjer, kada se sudaraju s atomima kisika na nižim visinama, emitira se zelena boja valne dužine 557.7 nm, dok se na višim visinama emitira smećkasto crvena boja valne dužine 630 nm. Atomi dušika emitiraju plavu i ljubičastu svjetlost.
(www.icv.hr, foto: Zlatko Kovačević)
