Iako broj novozaraženih pada, Stožer i dalje poziva na oprez zbog novih sojeva virusa, ali i usporavanja cijepljenja u Hrvatskoj zbog kašnjenja s isporukom cjepiva.

– U posljednja 24 sata zabilježena su 94 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2551. Među njima je 1288 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 98 pacijenata. Preminulo je 27 osoba. Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 232520 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih su 5054 preminule, ukupno se oporavilo 224 915 osoba od toga 439 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji je trenutno 14 303 osoba. Do danas je ukupno testirano 1 193 006 osoba, od toga 1 881 u posljednja 24 sata – priopćili su iz Stožera.

Cijepljeno je 58.829 osoba zaključno s jučerašnjim datumom. 25.099 osoba je cijepljeno s dvije doze, piše Večernji.hr.

Ravnatelj HZJZ -a Krunoslav Capak kazao je da nam je incidencija 180,8, a najviša je u Sisačko-moslavačkoj županiji. Najniža je u Istarskoj. Nalazimo se na 7. mjestu prema incidenciji na ljestvici EU zemalja.

– Silazna krivulja, hospitaliziranih i na respiratoru i dalje se smanjuje – kazao je ministar Vili Beroš.

– Od 2. studenog je prvi put da smo na ispod 100 bolesnika na respiratoru – kazao je.

– No, čitava situacija tjera na opasnost i mora biti kontinuitet. Epidemiološka situacija pokazuje da mjere imaju smisla – dodao je.

Pobuna ugostitelja – najavljena akcija

– Ono zbog čega mi jesmo oprezno zadovoljni je povoljnija slika nego što je bila prije svega nekoliko tjedana. Tada je Hrvatska imala nešto liberalnije mjere. Kombinacijom niza faktora ali i discipline naših sugrađana ali i mjera koje su se uvodile mi stvaramo bolju epidemiološku situaciju. Stojimo među zemljama EU sa ponajboljim brojkama, a istovremeno imamo mjere koje su manje stroge od ostalih država članica EU – kazao je ministar Davor Božinović.

– Mi ne možemo odustati od svih mjera, epidemija traje. Niti možemo niti hoćemo odustati. Znamo da je teško svima koji ne mogu raditi svoj posao, to nije samovolja Stožera. Barovi i teretane su zatvorene diljem svijeta, i njihovo zatvaranje nema motiv osim zaustavljanja širenja infekcije i mislim da svatko dobronamjeran to razumije. Mi nastavljamo intenzivno razmišljati o našoj situaciji, i što će nam ona donijeti u sljedeća dva tjedan. Komunicirat ćemo o našim potezima prije 15. veljače i onda ćemo vidjeti uzimajući sve u obzir je li moguće raditi neke određene korekcije. Mi se svi skupa tome nadamo. Želimo svi skupa iz toga izaći prije, ali ne možemo izaći dok sve skupa traje i kada imamo primjera širenja u Europi – kazao je.

– Ako budu pokazatelji na ovom tragu, ako se brojevi budu spuštali, ako i ostali faktori budu takvi da se moraju raditi dodatne korekcije mi sigurno nećemo biti neskloni reagirati na takav način – dodao je.

– Ako se nastave ovi trendovi, mi smo skloni raditi određene korekcije. Ja vam ne želim oduzeti nadu. Svi se isto nadamo – ponovio je.

– O svemu vodimo računa. S druge strane su ugostiteljski objekti mjesta gdje ljudi dolaze da bi se zadržali, a ne da bi samo nešto pokupili i otišli – kazao je.

– To je procjenjeno kao visokorizični potez, do njega će sigurno doći, kada govorimo o cijelom tom okruženju u kojem se alazimo treba imati u vidu da stvaramo preduvjete za jednu uspješnu turističku sezonu i tu je od krucijalne važnosti je da se država može vani predstaviti kao sigurna destinacija za strane turiste. Znamo da će konkurencija biti još žešća, a znamo da sektor ugostiteljstva u tome razdoblju osigura 80 posto svojih primanja – dodao je Božinović.

Otvaranja teretana

– Znam za jedan slučaj, znam da će policija i inspektori koji idu zajednički u ophodnje, provoditi zakon. Siguran sam da i ovo što su dosad djelovali da su postupali sukladno zakonu. Kada bi svatko za sebe odlučivao kad će otvarati u epidemiji, onda ne bi bilo potrebe za specijalizacijama kao što je specijalizacija prof. Capaka ili imunologa, epidemiologa, infektologa, virologa. Mislim da ljudi pokazuju racionalnost i odolijevaju pokušajima da se stvori atmosfera da epidemije nema ili da je prošla. Hrvatska po svim parametrima ima najmanje stroge mjere u EU. Ako zadržimo ovaj trend pada možemo pričati o novim korekcijama – rekao je Božinović.

Cjepivo

– Nemamo pismenu potvrdu o broju doza koje ćemo dobiti od AstraZenece. Ne znamo kada će biti sljedeća tranša od Moderne, oni su kasnili tjedan dana, očekujemo da će nam ovog tjedna poslati. Što se tiče Pfizera, do kraja veljače imamo broj kutija koje će nam dostaviti svaki ponedjeljak, a za ožujak nemamo informacija – rekao je Capak.

Na pitanje je li učinkovito cjepivo AstraZeneca za starije od 65, Capak je rekao da je cjepivo od strane EMA-e registrirano za sve starije od 65 godine.

Novi virus

– Sutra ćemo imati sastanak više institucija, još se ne uzima puno uzoraka. Ispituju se reagencije koje su sada dostupne. Nakon toga ćemo odrediti koji broj uzoraka je moguć nama u Hrvatskoj za obradu. Za sada nemamo dokaza ovih mutacija koje kruže u nekoliko zemalja, dakle UK, Brazil, Južnu Afriku… – rekla je Alemka Markotić

Otvaranje domova za starije

– Vi znate, a to i komuniciramo da naši županijski stožeri imaju pravo da donose mjere koje su strože od onih koje vrijede za cijelu RH. Najstrože mjere se tiču domova za starije. Onaj dom koji završi cijepljenje, kada se procijepe svi, ali naravno da treba pričekati sve to, i siguran sam kada to vrijeme dođe da će županijski stožeri tražiti i popuštanje. Mi sada ne znamo niti možemo znati u kojim je domovima cijepljenje završilo – kazao je Božinović.

Teže kliničke slike u jesensko – zimskom valu

– Nije još dokazana jasna veza novih mutacija i težih kliničkih slika. Što se tiče varijante iz UK, nema podataka da je bilo povezano s težim kliničkim slikama, osim da je bilo brže širenje. Ostali mutanti, za njih je prekratko vrijeme za analize. Ono što se primjećuje, a vidi se po visokom broju oboljelih i preminulih, puno je više u jesensko- zimskom razdoblju obostranih upala pluća, oba plućna krila su zahvaćena, mnogi su imali plućnu emboliju i trombozu. Pitanje je zašto sada to viđamo a prije nismo. Ne radi se ta dijagnostika ako nema sumnje. Pitanje je zbog čega imamo značajniju težu kliničku sliku u ovom razdoblju, za razliku od prvog razdoblja. Trebat će analizirati puno briseva, nije jasno puno toga, trebat će i više godine da se sve analizira i pokaže – kazala je Alemka Markotić.

(vecernji.hr)