Kada obaviti sistematski pregled, zašto nije dobro preskočiti uzimanje redovne doze lijeka prije snimanja srca ili drugih organa, što čini razliku između sistematskog pregleda za muškarce i žene, odnosno što se sve može vidjeti na jednom takvom pregledu otkrivaju nam u obiteljskoj Poliklinici Nedić u Slatini.  

Što je sistematski pregled?

Sistematski pregled je detaljni pregled čitavog tijela odnosno većine organa kojim se nastoji otkriti eventualna bolest u ranom stadiju nastanka. To je preventivni pregled kojim se, na neki način, pacijenta pregledava „od glave do pete“. Zatim se prema dobivenim rezultatima donosi odluka o eventualnim daljnjim pretragama, odnosno započinjanje ili korekcija dotadašnjeg liječenja.

Kada je potrebno učiniti sistematski pregled?

Sistematski pregledi su obvezni u dječjoj i školskoj dobi, kao i na početku studija. No u odrasloj dobi sistematski pregledi se provode ovisno o zahtjevima poslodavca, sukladno ugovoru koji pacijent ima potpisan s poslodavcem odnosno važećoj legislativi. Nekad ovisi i o dobroj volji bolesnika, odnosno liječnika koji traži ili upućuje bolesnika na sistematski pregled.

Iz tog razloga važno je biti svjestan važnosti sistematskih pregleda te razumjeti zašto je važno redovito se podvrgavati sistematskim pregledima, a ne doživljavati ih kao nužno zlo ili eventualno dobrodošao „slobodan dan“ na poslu.

S obzirom da su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti i pobolijevanja populacije u današnje vrijeme, a u stopu ih prate maligna oboljenja, bolesti dišnog trakta, lokomotornog sustava, gastrointestinalne bolesti sistematski pregledi su izuzetno važni jer neke od čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti otkrivamo upravo sistematskim pregledom.

Ilustracija, pixabay.com

Koji su to rizici?

Tu mislimo i na nezdravu i nepravilnu prehranu, nedovoljnu fizičku aktivnost, pušenje, prekomjernu tjelesnu težinu, povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećernu bolest.

U nekim slučajevima na sistematskom pregledu se postavi sumnja ili čak i otkrije maligna bolest, što može biti od presudne važnosti u liječenju i prognozi određene maligne bolesti. Ponekad otkrijemo pacijente koji iz određenog razloga zahtijevaju hitnu hospitalizaciju i liječenje.

U tom kontekstu sistematski pregledi, osim što su primarno preventivni, u nekim slučajevima su i kurativni, odnosno znače početak postavljanja određene dijagnoze i početak liječenja određene bolesti.

Koje vrste sistematskih pregleda postoje?

Sistematski pregledi se razlikuju najčešće ovisno o dobi i spolu.

Osim toga, dijele se na sistematske preglede školske dobi, adolescenata, radno aktivnog stanovništva, preglede za sportaše, umirovljenike te mušku i žensku populaciju. Dakle, paleta pretraga nije ista kod muškaraca i žena, odnosno kod mlađe populacije za koju pretpostavljamo da je uglavnom zdrava (iako to nije pravilo) ili kod starije populacije za koje pretpostavljamo da ćemo pronaći barem neke rizične faktore, ako ne i bolesti. Također, nije pravilo.

Svaki pregled počinje anamnezom, razgovorom o stanju pacijenta, dotadašnjim bolestima i liječenju. Što je važno reći liječniku, što mora pritom znati?

Da, zajednički nazivnik svim sistematskim pregledima, bez obzira na dob, spol i druge kriterije jest da bolesniku najprije treba uzeti dobru anamnezu.

Liječnik će, dakle, obaviti razgovor u kojem će doznati više o dotadašnjim bolestima i liječenju pacijenta, o terapiji koju uzima ili je uzimao i iz kojeg razloga. Pitat će pacijenta o eventualnim bolestima u obitelji – pritom mislimo na krvne srodnike (roditelje, braću, sestre, djecu).

Potom će saznati ima li aktualno kakvih tegoba ili simptoma. Ako ima, željet će znati što više o njima. Potom dolaze na red pitanja o navikama – je li pacijent pušač, konzumira li alkoholna pića, ima li alergije na određene lijekove, hranu.

Tek tada kreće „konkretan“ pregled. 

Dr. Ana Zasimenko Nedić, spec. kardiologije

Kako pregled izgleda i što sve uključuje?  

Kreće se s generalnim pregledom cijelog tijela; držanja i kretanja osobe, pregleda glave, grla, zubala, palpacije štitnjače i vrata, auskultacije karotidnih arterija, srca i pluća, pregled trbuha, pregled nogu i periferne cirkulacije.

Ako pacijent ima neki specifični problem na koji se žali, bolove u određenom dijelu tijela, promjene na koži i slično, onda ćemo se detaljnije posvetiti pregledu i tog organskog sustava.

Dalje se paleta pretraga dijeli na npr. spol ili dob.  

Tako, primjerice, sistematski pregled žena mlađih od 50 godina obuhvaća laboratorijsku dijagnostiku koja obuhvaća tzv. osnovni laboratorij (uključuje krvnu sliku, šećer u krvi, bubrežne i jetrene parametre, elektrolite (natrij, kalij, kalcij), analizu lipidograma tj. masnoća, analizu urina i bilo bi dobro neki od upalnih parametara poput sedimentacije eritrocita ili CRP).

Rezultati tih pretraga gotovi su u pravilu isti dan. Parametri nas mogu uputiti postoji li i gdje prikriveni poremećaj u radu našeg organizma.

Ilustracija, pixabay.com

Temeljem tih rezultata pristupamo osnovnom internističkom pregledu koji uz već spomenutu anamnezu i fizikalni pregled obuhvaća mjerenje tjelesne visine i težine, mjerenje arterijskog tlaka. Gastroenterološki pregled bi trebao uključivati UZV jetre, žučnih vodova, slezene, gušterače i bubrega, osnova kardiološkog pregleda je svakako elektrokardiogram (EKG).

Osnova pulmološkog pregleda jest spirometrija, odnosno analiza funkcije pluća kojom se mogu otkriti opstruktivne ili restriktivne bolesti pluća u vrlo ranom stadiju.

Neizostavni dio sistematskog pregleda u žena jest i UZV dojki u svrhu ranog otkrivanja karcinoma, što otvara široke terapijske mogućnosti i mogućnost uspješnog liječenja.

Naravno, svakako je potrebno učiniti i ginekološke pretrage, što uključuje osnovni ginekološki pregled i papa-test kojim se može otkriti postoje li neke atipične promjene na vratu maternice uzrokovane humanim papiloma virusom (HPV) koje ako su neliječene mogu dovesti do raka vrata maternice.

Ženama starijim od 50 godina preporučaju se neke dodatne pretrage. To su prije svega denzitometrija – tzv. mjerenje gustoće kostiju. Pretraga je bezbolna, nije potrebna priprema, doza zračenja je zanemariva, a od izuzetne je važnosti kod postavljanja dijagnoze osteoporoze. Kod gotovo svake treće žene u menopauzi dolazi do patoloških lomova, najčešće kuka ili kralježaka, stoga je prevencija ovdje od izuzetnog značaja.

Od ostalih pretraga preporučljivo je još učiniti ginekološki ultrazvuk i mamografiju i analizu stolice na okultno krvarenje u svrhu eventualnog otkrivanja karcinoma debelog crijeva.

Objasnili ste kako izgleda sistematski pregled za žene. Kako on izgleda za muškarce?

U odnosu na sistematski pregled kod žena, osnovni sistematski pregled kod muškaraca još je jednostavniji.

Uz već navedenu laboratorijsku dijagnostiku te osnovni internistički pregled, trebalo bi učiniti temeljni gastroenterološki, kardiološki i pulmološki pregled. Kod muškaraca posebnu pažnju treba posvetiti prostati, s obzirom na učestalost karcinoma prostate, ali i uspješnost liječenja ako se pravovremeno otkrije.

Stoga je nužno izvaditi PSA – prostata specifični antigen. Radi se o specifičnom biokemijskom markeru koji nam pomaže otkriti eventualni rak prostate u ranom stadiju bolesti. No, i dobroćudno povećanje prostate može prouzročiti brojne probleme, najčešće je to otežano mokrenje, nemogućnost mokrenja ili bolno mokrenje do vrlo učestalog noćnog mokrenja, što narušava kvalitetu sna, a time i cjelokupnog života.

Stoga se muškarcima starijim od 50 godina savjetuje učiniti i urološki pregled. Dakako, neizostavna je analiza stolice na okultno krvarenje jer je kod muškaraca rak debelog crijeva još češći nego u žena te je rano otkrivanje od izuzetne važnosti u liječenju i prognozi te bolesti.

Dr. Petar Nedić, spec.interne medicine, subspecijalist kardiolog

Postoje i specifični sistematski pregledi. Što su oni i kome su namijenjeni?

Kad govorimo o specifičnim sistematskim pregledima, ponajprije mislimo o sistematskim pregledima vezanima uz određena zanimanja i njihove karakteristike.

Popularni su tzv. menadžerski sistematski pregledi kojima se proširenom paletom pretraga nastoji rano otkriti bolest u skupini ljudi za koje se pretpostavlja da su izloženi povećanom stresu. Realno govoreći, danas su to gotovo svi ljudi, ne samo menadžeri.

Kod žena, menadžerski sistematski pregled obuhvaća sve što smo već naveli uz dodatak neurološkog pregleda (CD krvnih žila glave i vrata, za procjenu kvalitete moždane cirkulacije) te pregleda štitnjače. Napominjemo kako bi  pregled štitnjače barem u laboratorijskom smislu trebale napraviti sve žene bez obzira na zanimanje, osobito kad uzmemo u obzir učestalost bolesti štitnjače kod žena). Ako upućuju na neki od poremećaja, svakako je poželjan i ultrazvuk štitnjače.

Potom se radi prošireni kardiološki pregled: test opterećenja ili ergometrija zbog  procjene funkcionalnog kapaciteta srca te ultrazvuk srca.

U slučaju indikacije može se učiniti gastroskopija ili kolonoskopija, čime se prelaze granice klasičnog pregleda i više kreće u dijagnostiku i traženje određene bolesti.

Ženama starijim od 40 godina preporuča se učiniti denzitometrija i mamografija, a svi muškarci bi trebali učiniti PSA i detaljni urološki pregled, bez obzira na dob.

Ilustracija, foto: Pixabay.com

Postoje li zanimanja koja su u većem riziku od obolijevanja, odnosno, ona kod kojih je sistematski pregled obavezan?

Oni koji bi trebali redovno ići na sistematske preglede su medicinski djelatnici izloženi zračenju (najčešće iz radiološke specijalnosti), kao i djelatnici koji su u doticaju s citostaticima kod liječenja onkoloških bolesnika. Odnosno, cijela medicinska struka trebala bi proći sistematski pregled upravo zbog razine stresa u svakodnevnom radu, ali to još uvijek, nažalost, nije zaživjelo kao ideja i prioritet. Vidjet ćemo što nosi budućnost.

Kako se dobro pripremiti za pregled? Možemo li učiniti neke krive korake zbog kojih pregled neće dati dobre ili potpune rezultate?

Kao prvo, pri dolasku na sistematski pregled potrebno je ponijeti svu dosadašnju medicinsku dokumentaciju i obavezno popis lijekova koje bolesnik uzima i na koje je alergičan. Ne možemo naglasiti koliko je važno donijeti popis lijekova koji se aktualno uzimaju.  Vrlo često bolesnici kažu: „vi to sve već imate u svom kompjuteru“ ili misle da će nam metafora „one male bijele, znate, kao vrh nokta“ ili „one velike, što lomim“ sve pojasniti i da ćemo točno znati na koji lijek misle.

Nažalost, to nam ne pomaže puno. Bez saznanja o lijekovima koje pacijent uzima ne možemo donijeti kvalitetan zaključak, a na taj način ni učiniti dobar sistematski pregled.

Važna je i hrana. Dan prije pregleda poželjno je konzumirati lakše probavljiva jela poput juhe, kuhanog mesa, kuhane riže ili krumpira. Nužno je izbjeći alkohol i gazirana pića. Preporučena večera prije pregleda je npr. palenta, a tekućina koju pacijent konzumira ne smije biti zaslađena.

Na sam dan pregleda potrebno je doći natašte, kako zbog laboratorijskih pretraga, tako i zbog ultrazvuka abdomena. Pacijent obavezno treba popiti svoju redovnu terapiju, s manjom količinom obične vode.

Ako je pregled zakazan u poslijepodnevnim satima, zadnji lagani obrok trebao bi biti četiri sata prije pregleda.

Za kraj – koliko često obaviti sistematski pregled?

Sistematski pregled trebalo bi obaviti jednom godišnje ili barem jednom u dvije godine, ovisno o zdravstvenom stanju, dobi i postojanju čimbenika rizika za razna oboljenja.

Starija životna dob, jedna ili više prisutnih kroničnih bolesti te maligne i neke druge teže bolesti u obitelji opravdavaju i češće sistematske preglede.

Zaključak je da je najvažnije biti svjestan kako je spriječiti pojavu neke bolesti ipak učinkovitije i jeftinije od kasnijeg liječenja. Kako bismo rekli po uzoru na staru narodnu poslovicu – bolje spriječiti nego liječiti. (www.icv.hr., PROMO)