Benzinci i dizelaši odlaze u povijest, budućnost je na električnim vozilima i Europska unija u srijedu predlaže strategiju kojom će u idućem desetljeću postići ugljičnu neutralnost u borbi protiv klimatskih promjena.
Stari kontinent kolijevka je prestižnih automobilskih marki i više od stoljeća dominirao je automobilskom inovacijom, no automobil, koji je prijevozno sredstvo broj jedan za Europljane, krivac je za emisije plinova s učinkom staklenika. Suočen s tim pritiskom, EU je u 2020. godini zacrtao cilj postići ugljičnu neutralnost do 2050. Europska komisija trebala bi 14. srpnja predložiti nove propise za postizanje tog cilja, a prema više izvora razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine. Električna vozila jedina će moći ispuniti takav zahtjev i de facto bit će jedina dopuštena prijevozna sredstva na potpuno novom tržištu. Europa je u 2020. godini uvela najvišu dopuštenu granicu od 96 grama CO2 po kilometru za konstruktore automobila, no ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za 37,5 posto u 2030. Smanjenje emisije ugljika trebalo bi tako dosegnuti 60 posto u 2030., a zatim 100 posto 2035. godine., piše Večernji.
Iako se o tim brojkama još raspravlja one su golema prisila za automobilsku industriju koja do 2027. mora računati sa strožim propisima o onečišćenju za motore s unutarnjim izgaranjem. Uzlet električnih vozila Na automobilskom tržištu koje je pretrpjelo težak udarac pandemijom koronavirusa, električna vozila snažno napreduju. Udio električnih automobila je 8 posto svih registriranih vozila u zapadnoj Europi u prvih pet mjeseci ove godine, odnosno 356.000 vozila, a “što je više nego u cijeloj 2019.”, kaže njemački analitičar Matthias Schmidt. Novi propisi još će više favorizirati električna vozila i sve više voditi prema odbacivanju hibridnih i hibridnih vozila s punjenjem koja kombiniraju benzinski motor i bateriju. To je velik izazov za industriju koja zapošljava 14,6 milijuna ljudi u Europskoj uniji i koja još snažno računa “na tranzicijsku tehnologiju”. Lobi koji se dugo borio nastojeći usporiti tranziciju, danas je duboko podijeljen. Većina članica naglašava da bi prebrza elektrifikacija povećala cijene automobila i uništila radna mjesta na korist kineske konkurencije koja je ispred Europe u baterijama.
(vecernji.hr)
