Mnogi stanovnici slavonskih mjesta u ljetnim mjesecima muku muče sa najezdom stršljena i osa, pa tako i stanovnici grada Slatine i okolnih mjesta. Ljeti su učestali pozivi građana Centru 112 zbog pojave stršljena koji su opasni za ljude, a nakon takvih poziva na intervencije se upućuju vatrogasne postrojbe kako bi njihovi pripadnici poskidali i uklonili gnijezda stršljena.

Upravo jedan takav uništavač ili kako sebe voli nazivati “terminator stršljena” i njihovih gnijezda je djelatnik Javne vatrogasne postrojbe grada Slatine Darko Vujić, slatinskoj javnosti poznat kao Vujki. Razgovarali smo s njim.

Kada ste se počeli baviti uništavanjem gnijezda stršljena?

– Uništavati stršljene sam počeo još tamo davne 1986. godine kod jedne bake u Donjoj Bukovici. Bivši vatrogasni zapovjednik Milan Stipanić me pozvao da dođem tamo i vidim što je u pitanju. Na tavanu je bilo veliko gnijezdo stršljena, pa baka nije mogla po slaninu i kobasice. Tada sam još radio sa vatrogasnom brentačom napunjenom odgovarajućim otrovom koji ubija stršljene, i uništio sam ih. Tako je sve počelo i evo skroz do danas. Danas je sve modernije. U specijaliziranim trgovinama ima već gotov sprej za uništavanje stršljena. Naravno, pri korištenju tog spreja morate biti adekvatno osigurani maskom, ja koristim vojničku masku, jer može doći do neželjenih posljedica trovanja. I sada, ponekad, poslije korištenja spreja pri uništavanju stršljena zna mi zujati u glavi i kašljem. Osim maske, zaštitu mi pruža vatrogasno odijelo, gumene čizme, rukavice i kaciga s obaveznom potkapom, jer cijelo tijelo mora biti dobro zaštićeno kako se ne bi koji stršljen zavukao i ubo me. Ove sam godine, negdje od petog mjeseca do sada, imao oko trideset izlazaka na teren. Do sada me još niti jedan stršljen nije ubo. Imao sam nekoliko uboda osa, ali svojom krivnjom, jer nisam stavio potkapu, pa su se zavukle ispod vizira kacige i ubole me.

Kada su stršljeni najaktivniji i kakvih ih sve ima?

– Stršljeni su aktivni cijeli dan, posebice u sumrak i u ovo doba godine, ljeti, kada se razmnožavaju i nemaju drugog posla osim traženja novih skloništa gdje će prezimiti. Domaći, tzv. ljuti stršljen, dug je do tri centimetra, a azijski su veličine do pet centimetara. Produciraju više otrova, pa je rezultat nakon njihova uboda kod boležljivijih i ljudi slabijeg imuniteta te alergičara opasniji i može doći do neželjenih posljedica, odnosno smrti.

Koja vam je bila posljednja intervencija?

– Prije dva dana sam izišao na teren u Novu Bukovicu kod našeg paraolompijca Marijana Presečena, gdje su se u šupi u jednoj bačvi nastanili stršljeni i napravili gnijezdo oko 70-tak centimetara što nije najveće koje sam uništio. Najveće gnijezdo sam uništio u Stublovačkoj ulici u Slatini prošle godine, koje je bilo dugačko metar i pol, a široko oko jedan metar smješteno u dvorišnoj prostoriji. To je gnijezdo bilo staro par godina, jer su vlasnici kuće odsutni i imali su tu mira, nitko ih nije ometao sve dok se vlasnik s Raba nije vratio kući i imao je što vidjeti. U jednom takvom gnijezdu može biti i do tisuću stršljena.

Odakle vas sve ljudi zovu da ih spasite od stršljena?

– Pa zovu me od svuda, najviše sa slatinskog područja, ali i sa cijele Virovitičko-podravske županije, jer sam jedini tu koji ih uništava. Imao sam intervencija i na području Donjeg Miholjca, no ipak je najviše intervencija bilo tu na slatinskom području

Kako se može do vas, odnosno kako stupiti s vama u kontakt u slučaju da netko želi da mu uništite gnijezdo stršljena?

– Prije dvije godine sam otvorio Facebook stranicu “Terminator stršljena” i na njoj se mogu vidjeti slike i videa sa mojih dosadašnji intervencija te me se porukom na stranici može kontaktirati.

Darko Vujić upozorava kako se ni u kom slučaju ljudi sami ne upuštaju u uništavanje stršljena i njihovih gnijezda bez adekvatne opreme, jer je njihov otrov izuzetno opasan i može uzrokovati smrt samo jednim ubodom. (www.icv.hr, adf; foto: D. Vujić i D. Fišli, video D. Vujić)