Pitomača je bogata općina, kako kulturnom baštinom i glazbom, tako i poduzetništvom. Sve više mlađih generacija otvara nove firme, nova poduzeća, ostaju u svojem kraju i dosežu vrh ljestvice najboljih. Jedni od najmlađih obrtnika su Martina Nikolić i Peter Jakupec koji su prije četiri mjeseca otvorili destileriju koja već puni zidove zlatnim plaketama. Kako nam kažu, sve je krenulo iz znatiželje i ljubavi, ali i oduševljenjem dunjom kao voćem od kojega rade “zlatnu” rakiju.

– Ideja za otvaranje destilerije je višegodišnja želja Petera i mene. Kako su moji roditelji prije dvije godine otišli u Njemačku, dobili smo nasad šljiva i spojili dvije ideje spojili u jednu. Educirali smo se, obišli destilerije, učili, isprobavali. Konačno, kupili smo kotao i počeli peći rakiju – kaže Martina. Odluka je pala na rakiju od dunje, koju su i sami počeli proizvoditi.

ZLATNE RAKIJE OD DUNJE I ŠLJIVE

– Rakija od dunje jer piće u koje smo oboje zaljubljeni. Međutim, rijetko tko radi čistu dunju. Od čistog voća dobije se jako malo rakije, budući da je dunja suha. Mi smo se prihvatili tog izazova. Ne idemo na količinu i zato smo otvorili malu destileriju – dodaje.

Miješanjem tradicijskog i modernog načina proizvodnje dobiveni su proizvodi vrhunske kvalitete, koji su odmah dobili mjesto na tržištu. Kako bi stekli precizniju spoznaju o kvaliteti svojih proizvoda i mogućnostima daljnje proizvodnje i distribucije, obrt “MAMM” prijavio se na Međunarodno natjecanje u Japanu (“Japan awards”) gdje je na veliko iznenađenje dobio zlatnu medalju za rakiju od šljive i rakiju od dunje.

Nakon Japana, prošlog mjeseca sudjelovali su na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, gdje su također osvojili dvije vrlo vrijedne nagrade: zlatnu medalju za rakiju od šljive i srebrnu medalju za rakiju od dunje.

– Kada smo počeli peći rakiju, uzorke smo slali na ocjenjivanje. Proizvodimo rakiju od šljive, dunje i od sada imamo i rakiju od jabuke. Mi za svaku rakiju biramo sorte voća, znamo već koji omjer kojih sorti nam treba. Idemo i na to da jednog dana imamo svoje voće koje ćemo koristiti za rakiju. Šljive već imamo, Peterov tetak ima jabuke, a sada smo posadili i dunje – kaže Martina te ističe kako im je želja jednog dana imati svoj voćnjak.

– Ništa se ne može napraviti bez volje i ljubavi, a nama je to polazna točka. Ako već hoćeš nešto raditi, onda to treba imati i smisla. Imamo svoj brend koji još gradimo, temelje smo napravili i jednostavno idemo prema naprijed – za kraj je rekao Petar.

Ono što je također posebno su i grčki nazivi rakija, pa tako na njihovoj web stranici www.mamm-destilerija.hr Petra i Martine možete pronaći Eudokiu – rakiju od dunje, Damaskino – rakiju od šljive, te od sada i Eridu -rakiju od jabuke.

EKO VINA IZ ČETRNAEST SORTI GROŽĐA

Kako je pitomački kraj poznat po odličnim vinima, vinogradarima i vinarima tako se i među svima njima posebno ističu i eko vina Chresno iz Pitomače iza kojeg stoje Ivona i Miroslav Slaviček. Ovaj bračni par užurbani život u metropoli zamijenio je za mirni podravski kraj.

– Dosta dugo smo razmišljali o otvaranju i izradi drugačijeg vina. Nakon povratka iz Zagreba u Podravinu, s ocem sam vinograd, a ujedno sam i pokušavao doći do svog vina. Ubrzo nakon tog ukazala se prilika, Ivonini roditelji su imali oko dva hektara zemlje na idealnom položaju. Uz to, kupili smo još dodatno komad zemlje i posadili vinograd uz pomoć države za mlade poljoprivrednike. To je bilo 2017. godine i od onda se polako probijamo i pokušavamo dalje razviti sve bolje i kvalitetnije vino. Svake godine naučimo nešto novo, pa su i vina svaku godinu sve bolja i bolja – kaže Miroslav.

Odlučili su stvoriti nešto posebno. Tako na četiri hektara u ekološkom uzgoju danas imaju 17 tisuća trsova sa čak 14 sorti grožđa. Uz znane nam klasike poput traminca mirisnog, bijelog i žutog muškata, rajnskog rizlinga, zelenog silvanca, syraha i cabernet sauvignona imaju i četiri hibridne vrste- solaris, muscaris, cabernet blanc i cabernet cortis.

Vinogradarstvo im je velika ljubav, a s obzirom na ekološku proizvodnju, Slavičekovi sve rade na prirodnim principima i ekološkim načelima proizvodnje, odnosno vina nisu filtrirana te se koriste prirodni kvasci.

– Naša zemlja je ekološka, pa je s tim i vino ekološko, što se vidi i osjeti. Vinograd je okružen prirodom i mi uživamo u tome, u suradnji s prirodom i priroda s nama. Uživamo u životinjama, biljkama, mikroorganizmima… Proizvodnja ekoloških i konvencionalnih vina u principu je slična, gotovo ista, samo je sirovina drugačija jer je samo grožđe koje mi proizvodimo ekološki – kaže Miroslav.
Za vina koja proizvode kaže da ih smatraju „drugačijima“.

– Nisu unificirana. Pokušavamo se boriti s tim da promoviramo vina koja imaju svoju osobnost, svoju dušu i svoju priču – kaže nam Miroslav te dodaje kako je trenutno u izradi webshopa za prodaju svih vrsta vina koje proizvode, koje je odlično uz svaku prigodu. Do tada ih možete pronaći na Facebooku i Instagramu.

PET VRSTA POSEBNOG CRAFT PIVA

A osim vrhunskog vina i odlične rakije u Pitomači možete pronaći i pivovaru Pitko. Miroslav Novosel s Marijanom Rengelom svoju je dugogodišnju strast „iz garaže“ pretvorio u tvrtku. Godine 2017., ohrabreni okusom i popularnošću craft piva u Hrvata odlučili su pokrenuti proizvodnju vlastitog tamnog i svijetlog piva. U maloj pitomačkoj pivovari proizvode isključivo pivo koje je različito od industrijskog lager piva.

– Naša piva su nepasterizirana, tj. nefiltrirana i to im daje posebnu čar, punoću okusa i karakterističnu boju. U našem specijalnom pivu dozvoljen je udio taloga zbog čega se deklarira kao mutno specijalno pivo. Craft piva većinom proizvode male zadružne pivovare poput naše, koje ne zanimaju veće količine nego prvenstveno kvaliteta i veća paleta okusa – kaže Miroslav.

Craft pivo se radi u malim „šaržama“ i na tradicionalni način, od pivskog ječma, hmelja, vode i kvasca. Tu nema aditiva, sumpora i drugih raznih dodataka. A pitomačka craft piva sve više osvajaju srca pivoljubaca, pa tako možete izabrati između pet različitih vrsti: Aba, Ale, Porter (tamno), Citra i Ipa te još četiri sezonska.

– Proizvodnja piva traje ovisno koje se pivo radi. Dakle, ono mora odstajati od dva do pet mjeseci. Krenuli smo s dvije vrste piva, svijetlim i tamnim. Prve reakcije ljudi bile su jako pozitivne i bile su nam veliki poticaj, pa smo s vremenom došli do šest stalnih vrsta piva, plus sezonska: s malinom, zeleno za St. Patrick day i povremeno još koje sezonsko. Možemo reći da kroz godinu dana radimo do deset stilova piva – kaže.

Miroslav ističe kako mu je izuzetno bitno da su sastojci za pivo kvalitetni i da ljudi budu svjesni kako dobivaju potpuno prirodan proizvod. Pivovara koristi nekoliko vrsta hmelja i ječma. Dio ječma nabavljaju iz Nove Gradiške, a dio uvozi iz Njemačke, Belgije. Hmelj dolazi iz Slovenije, Njemačke i Amerike.

– Većina ljudi misli da se pivo radi od hmelja, što tehnički nije točno. Pivo se radi od pivskog ječma ili pivskog slada. Ječam kao ječam se ubere u polju i tada se vodi u sladaru (Nova Gradiška) koja taj pivski ječam obrađuje. On pivu daje gorčinu, aromu, okus, note, a hmelj je prirodni antioksidans, regulator i konzervans. On pivo i čuva i oblikuje – objašnjava nam Miroslav te ističe kako se svako pivo dobiva različitom kombinacijom različitih vrsta ječma, više različitih vrsta hmelja, drugačijeg kvasca i temperaturom fermentacije. Pitko pivo dobiva se kombinacijom od pet do osam vrsta ječma i pet do deset vrsti hmelja.

Svoje Pitko pivo možete pronaći u lokalima u Pitomači, Križnici, Otrovancu, Virovitici, Suhopolju, Virju, Đurđevcu, Zagrebu, Rovinju, Splitu i Dubrovniku, a ako ne želite izaći iz udobnosti svojeg doma svoje omiljeno pivo možete naručiti i na web shopu http://pitomacka-pivovara.hr/

Foto: Royal production/ Andrej Šustra, FT studio/ Toni Fereža, IB Production

(PROMO)