Povodom Međunarodnog dana medicinskih sestara, a uoči obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti, koji se inače obilježava 14. svibnja, Dijabetička udruga Slatina i Patronažna služba Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije organizirali su akciju mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka.

Akcija je danas (petak) održana u prostorijama Dijabetičke udruge Slatina i Udruge umirovljenika Slatina u prijepodnevnim satima, a koju su provele patronažne sestre Doma zdravlja VPŽ u Slatini Dubravka Vidić, Vesna Kizivat, Lea Vlajnić, Ana-Marija Runje, Irena Đorđević i Neda Dušak. Akciji je nazočila i potpredsjednica Dijabetičke udruge Slatina Greta Perković. Ovog se puta akciji odazvalo 25 osoba koje su na taj način dobile priliku za preventivni pregled svoga zdravlja, a kod njih dvoje evidentirana su postprandijalna lagana povišenja vrijednosti.

U sklopu akcije patronažna sestra Neda Dušak održala je zanimljivo predavanje na temu ”Povezanost kvalitete života osoba starije životne dobi i kućne podrške zdravstvenih djelatnika na području grada Slatine: presječno istraživanje”.

Uvodno je istaknula kako su osnovni problemi s kojima se starije osobe najčešće susreću loše financijsko stanje, usamljenost, nedovoljna zdravstvena skrb, nedostatak socijalnih kontakata, manjak aktivnosti i nisko opće zadovoljstvo životom. Upravo ti čimbenici definiraju kvalitetu života starijih osoba, a važnu ulogu u smanjivanju navedenih problema imaju zdravstveni djelatnici koji imaju organizirane kućne posjete u njihovim domovima.

S ciljem ispitivanja kvalitete života osoba starije životne dobi na području grada Slatine, s obzirom na kućnu podršku zdravstvenih djelatnika, patronažna sestra Dušak provela je istraživanje u kojemu je sudjelovala odabrana populacija osoba treće životne dobi na području grada Slatine u razdoblju od 6 mjeseci 2021. godine, a uzorak je sačinjavao sto ljudi od kojih pedeset ima podršku zdravstvenih djelatnika, a pedeset nema.

U sklopu istraživanja korišten je anketni upitnik koji se sastojao od općih sociodemografskih podataka i tri prilagođene ljestvice kojima se ispitivala kvaliteta života osoba starije životne dobi na području grada Slatine, odnosno pitanja koja pokrivaju područja potreba starijih, procjenu zadovoljstva životom, procjenu doživljavanja sebe i opću procjenu kvalitete života na vremenskoj skali.

Rezultati ovog istraživanja pokazali su da osobe treće životne dobi najvišima procjenjuju svoje potrebe za druženjem i aktivnošću, a da su im manje izražene zdravstvene i financijske potrebe.

– Usporedbom osoba treće životne dobi koje imaju i nemaju kućnu podršku zdravstvenih djelatnika, utvrđeno je da osobe sa kućnom podrškom zdravstvenih radnika svoje zdravlje procjenjuju lošijim, svoje zdravstvene potrebe višim i da su više usamljeni od osoba bez kućne podrške. S druge strane, osobe treće životne dobi koje imaju kućnu podršku zdravstvenih djelatnika svoju opću kvalitetu života procjenjuju malo višom od osoba treće dobi bez kućne podrške – pojasnila je Neda Dušak te naglasila kako bi se veća podrška zdravstvenih djelatnika osobama starije životne dobi mogla nadomjestiti češćim posjetima obitelji, prijatelja, susjeda…, u njihovim domovima, razgovorom i brigom za njih, i time bi im pružili veće zadovoljstvo životom, a svoje zdravstveno stanje smatrali bi boljim.

Nadalje je istaknula kako je zdravstveni odgoj starijeg stanovništva od izuzetnog je značaja budući da su starije osobe većinom smještene u vlastitim domaćinstvima, domovima za starije i nemoćne, te udomiteljstvima tako da cjelokupna briga i skrb o starijoj populaciji zahtijeva njihovo uključivanje u osnovnu zdravstvenu zaštitu.

– Možemo reći da primarna zdravstvena zaštita najviše snosi teret oko skrbi starijih osoba u suradnji s drugim ustanovama, socijalno medicinsku skrb u rješavanju zadataka osobito starijeg stanovništva koji žive u vlastitim kućama. Zadovoljavanjem njihovih potreba, pružanjem različitih oblika pomoći onima kojima je to potrebno, podiže se kvaliteta života i produžuje njihov životni vijek. Stoga izuzetno važnu ulogu u smanjivanju navedenih problema imaju zdravstveni djelatnici koji imaju organizirane kućne posjete starijim osobama – zaključila je patronažna sestra Neda Dušak koja je svoje istraživanje usporedila i s drugim sredinama budući da su sve veća zapažanja porasta udjela starijih osoba u stanovništvu u mnogim razvijenim zemljama u svijetu. Zbog toga se povećava potreba poklanjanja više pažnje starijim osobama od strane zdravstvenih djelatnika u rješavanju raznolikih pitanja i problema njihovog života.

Na kraju je s posjetiteljima koji su pomno pratili ovo predavanje podijelila podatak kako je očekivana dužina života početkom 20. stoljeća iznosila oko 47 godina u većini razvijenih zemalja, dok danas za muškarce iznosi oko 74 godine, a za žene 79 godina.

Posljedica toga je porast broja starijih ljudi te se predviđa da će se u cijeloj Europi i Sjevernoj Americi broj starijih ljudi do 2030. godine udvostručiti, a u zemljama u razvoju osobito afričkim i azijskim i učetverostručiti.

(www,icv.hr, adf, mf, foto: D. Fišli)