Prije točno 50 godina, 27. lipnja 1971. godine, počelo je Hrvatsko proljeće i u tadašnjoj Podravskoj Slatini, sredini kompleksne i bremenite prošlosti. To nije bilo samo osnivanje Ogranka Matice Hrvatske i svega što je ona predstavljala, već jednodušni vapaj hrvatskog naroda cijelog slatinskog kraja koji je naslutio tisuću godina željene reforme prema neovisnosti i konačnoj slobodi od stega državnih tvorevina u koje je igrama moćnika upao 1918. godine. Veličanstveni skup sa više od 5.000 građana na nogometnom igralištu donio je dašak proljeća koje je nemilosrdna zima Karađorđeva zaledila do povijesnih 1990-ih. Čelnici slatinskog ogranka Matice Hrvatske također su platili cijenu otpuštanjem s radnih mjesta ili preseljenjem u druge sredine, te maltretiranja tadašnje milicije zbog pjevanja Vile Velebita.
Dana 29. studenog 1971. u Karađorđevu (Srbija) počela je sjednica CK SKJ na kojoj je došlo je do definitivnog slamanja hrvatskog slobodarskog pokreta poznatog pod imenom “Hrvatsko proljeće”. Ujedno, to je označilo i nemilosrdan progon svih onih koji su sudjelovali u ovom domoljubnom pokretu. Bio je to općenarodni hrvatski bunt koji se dogodio na svim razinama hrvatskog društva, a kraj mu je presudio sam – Josip Broz Tito. Ipak, njegove zloguke proročke riječi: “Prije će Sava poteći uzvodno, nego Hrvati dobiti državu” bile si pucanj u prazno. Dapače, vrlo brzo nakon što je “komunistički jugoslavenski bog” umro – Hrvatska je postala nezavisna država.
Prvi predsjednik ogranka MH u Slatini bio je profesor slatinske gimnazije Dragutin Kiš. Svi ogranci MH u Hrvatskoj ugašeni su silom zakona u veljači 1972. godine. Obnoviteljska skupština slatinskog ogranka održana je 3. ožujka 1991. a prvi predsjednik bio je liječnik Petar Nedić.
Današnja predsjednica Zorica Varga (od 2015.) na svečanoj sjednici održanoj u slatinskom Hrvatskoj domu u nedjelju, 27. lipnja, evocirala je rad ogranka Matice Hrvatske sadržajnim video uratkom u kojem su zorno prikazana sva dostignuća i projekti Matice u ovih 30 godina. Najznačajnija je edicija izdanih knjiga slatinskih autora u Maloj slatinskoj biblioteci koja danas ima 20 tiskanih dijela. Ogranak je bio suradnik i (su)organizator mnogih kulturnih projekata i događanja u Slatini kao što je međunarodni glazbeni festival Dani Milka Kelemena, Dani Mirka Jirsaka (natječaj za kratku socijalnu priču na hrvatskom jeziku) Koncerti mladih slatinskih glazbenika od 1999, posvećenost uglednim zavičajcima, kulturna suradnja s mađarskim gradom Szigetvarom i dr. Slatinska Matica danas broji 32 člana radnika.
Skup su pozdravili zamjenik virovitičko-podravskog župana Mario Klement, gradonačelnik Slatine Denis Ostrošić, prvi predsjednik Petar Nedić, predstavnici drugih ogranaka MH i najaktivniji ‘matičar’ slatinskog kraja Stjepan Sučić (iz Čađavice), dopredsjednik središnjice Matice Hrvatske zadužen za ogranke. On je više puta tijekom ovih 30 godina vatrenim govorima za govornicom matičinih skupova u Slatini budio i čuvao nacionalnu i kulturnu svijest i identitet Slatinčana. Ovaj put je predsjednici Zorici Varga poklonio tri knjige značajnih hrvatskih pisaca Ivana Kozarca (Mrtvi kapitali) i Marka Marulića (Judita) čija imena s ponosom nose dvije slatinske škole. Treća knjiga je prvo izdanje MH iz 1884. Osman Ivana Gundulića. Za Sučićevu ljubav i zauzetost prema slatinskom ogranku MH zahvalio se je prethodni predsjednik Dragan Klement.
Počasne povelje ogranka Matice Hrvatske u Slatini, uz Stjepana Sučića dobili su i svi bivši predsjednici slatinske Matice (Petar Nedić, Dragica Šuvak, Danica Krehula, Saša Vujanović i Dragan Klement), Stjepan Kolomaz, ‘matičar’ iz 1971., te grad Slatina. Više udruga i pojedinaca koji surađuju s MH u Slatini dobili su zahvalnice.
Nakon svečanog skupa uzvanici su otišli u Zavičajni muzej Slatina (neslužbena adresa ogranka) na izložbu ”50 godina Matice Hrvatske u Slatini” u kojemu je kustos Srđan Đuričić predstavio kronologiju rada 1971.-2021. Izaslanstvo ‘matičara’ prije nekoliko dana odalo je počast i zapalilo svijeće na grobovima preminulih ‘matičara’.
(www.icv.hr, adf, vj)
