Komemorativna svečanost započela je polaganjem vijenaca i upaljenih lampiona na slatinskom Gradskom groblju kod Križa mučenika, gdje su počast svima koji su život dali za domovinu odali predstavnici Virovitičko-podravske županije i Grada Slatine, zamjenik virovitičko-podravskog župana Darko Žužak i slatinski gradonačelnik Denis Ostrošić, te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran Slatina na čelu s predsjednikom Ivanom Levarom i građani. Molitvu kod Križa mučenika predvodio je slatinski župnik Župe bl. Ivana Merza preč. Nikola Jušić, a Mira Pelikan se prisjetila svih koji su izgubili živote tog krvavog Uskrsa 1944. godine.
Nakon toga, u crkvi sv. Josipa služena je sveta misa za sve poginule i mučki ubijene hrvatske vojnike i civile, a poslije mise u Hrvatskom domu održan je komemorativni skup. Misu u crkvi sv. Josipa služio je župnik vlč. Dragan Hrgić.
Na početku komemorativnog skupa sve nazočne članove, te goste pozdravio je predsjednik Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran Slatina Ivan Levar.
– U svoje osobno i u ime Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran Slatina, a u prigodi obilježavanja 75. godišnjice ”Krvavog slatinskog Uskrsa”, koji se dogodio 4. i 5. travnja 1944. godine, svim gostima želim dobrodošlicu u našoj Slatini. Kako ovaj današnji skup ima komemorativni karakter, ja ću svoje izlaganje podijeliti na dva dijela. Prije svega, želim vas upoznati sa radom naše udruge, a potom se osvrnuti na ovu tužnu obljetnicu – rekao je u uvodu Ivan Levar, te nazočne upoznao s radom udruge i planom rada za 2019. godinu, dodavši.
– Želim se, ukratko, osvrnuti na današnju komemoraciju, koju smo započeli na groblju, zatim na svetoj misi, te sada ovdje na komemorativnom skupu u povodu zločina koji se dogodio u vrijeme Uskrsa prije 75 godina. U to vrijeme rata ginulo se na svim bojištima, a tako, nažalost, bilo je i u Slatini. U napadu na Slatinu tada je poginulo 396 osoba, od kojih se za 229 zna tko su, a njih 167 bilo je izmasakrirano do neprepoznatljivosti, tako da im je identitet do dana današnjeg nepoznat. Narednih dana, poslije borbi, iz Slatine u Slatinski Drenovac odvedeno je oko 200 civila i to, uglavnom, imućnijih Slatinčana, a većini je izvršena zapljena sve imovine, i ti se ljudi više nikada nisu vratili u Slatinu. Također, u toj borbi za Slatinu zarobljeno je 72 branitelja, koji se isto tako nikada nisu vratili, a prema izjavama svjedoka pobijeni su na mjestu današnje deponije otpada na putu prema Radosavcima. I kada govorimo o tim događajima ne smijemo nespomenuti niti zaboraviti da su u Slatinskom Drenovcu pogubljeni svećenici iz Slatine, Orahovice i Voćina. Završio bih svoje izvješće riječima Cicerona koje glasi: ”Narodi koji zaboravljaju povijest osuđeni su svoje ponovne tragedije” – zaključio je svoje obraćanje nazočnima I. Levar.
Nazočne o događanjima u tim tužnim, i za Hrvate slatinskog kraja pogubnim vremenima, opširno je upoznao Miroslav Gazda, autor knjige ”Krvavi slatinski Uskrs”. (www.icv.hr, adf, foto: D. Fišli)
[g-gallery gid=”519392″]
