Komemorativna svečanost započela je polaganjem vijenaca i upaljenih lampiona na slatinskom Gradskom groblju kod Križa mučenika, gdje su počast svima koji su život dali za domovinu odali predstavnici Virovitičko-podravske županije i Grada Slatine, zamjenik virovitičko-podravskog župana Darko Žužak i slatinski gradonačelnik Denis Ostrošić, te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran Slatina na čelu s predsjednikom Ivanom Levarom i građani. Molitvu kod Križa mučenika predvodio je slatinski župnik Župe bl. Ivana Merza preč. Nikola Jušić, a Mira Pelikan se prisjetila svih koji su izgubili živote tog krvavog Uskrsa 1944. godine.

Nakon toga, u crkvi sv. Josipa služena je sveta misa za sve poginule i mučki ubijene hrvatske vojnike i civile, a poslije mise u Hrvatskom domu održan je komemorativni skup. Misu u crkvi sv. Josipa služio je župnik vlč. Dragan Hrgić.

IMG 9152

Na početku komemorativnog skupa sve nazočne članove, te goste pozdravio je predsjednik Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran Slatina Ivan Levar.

– U svoje osobno i u ime Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran Slatina, a u prigodi obilježavanja 75. godišnjice ”Krvavog slatinskog Uskrsa”, koji se dogodio 4. i 5. travnja 1944. godine, svim gostima želim dobrodošlicu u našoj Slatini. Kako ovaj današnji skup ima komemorativni karakter, ja ću svoje izlaganje podijeliti na dva dijela. Prije svega, želim vas upoznati sa radom naše udruge, a potom se osvrnuti na ovu tužnu obljetnicu – rekao je u uvodu Ivan Levar, te nazočne upoznao s radom udruge i planom rada za 2019. godinu, dodavši.

IMG 9169

– Želim se, ukratko, osvrnuti na današnju komemoraciju, koju smo započeli na groblju, zatim na svetoj misi, te sada ovdje na komemorativnom skupu u povodu zločina koji se dogodio u vrijeme Uskrsa prije 75 godina. U to vrijeme rata ginulo se na svim bojištima, a tako, nažalost, bilo je i u Slatini. U napadu na Slatinu tada je poginulo 396 osoba, od kojih se za 229 zna tko su, a njih 167 bilo je izmasakrirano do neprepoznatljivosti, tako da im je identitet do dana današnjeg nepoznat. Narednih dana, poslije borbi, iz Slatine u Slatinski Drenovac odvedeno je oko 200 civila i to, uglavnom, imućnijih Slatinčana, a većini je izvršena zapljena sve imovine, i ti se ljudi više nikada nisu vratili u Slatinu. Također, u toj borbi za Slatinu zarobljeno je 72 branitelja, koji se isto tako nikada nisu vratili, a prema izjavama svjedoka pobijeni su na mjestu današnje deponije otpada na putu prema Radosavcima. I kada govorimo o tim događajima ne smijemo nespomenuti niti zaboraviti da su u Slatinskom Drenovcu pogubljeni svećenici iz Slatine, Orahovice i Voćina. Završio bih svoje izvješće riječima Cicerona koje glasi: ”Narodi koji zaboravljaju povijest osuđeni su svoje ponovne tragedije” – zaključio je svoje obraćanje nazočnima I. Levar.

Nazočne o događanjima u tim tužnim, i za Hrvate slatinskog kraja pogubnim vremenima, opširno je upoznao Miroslav Gazda, autor knjige ”Krvavi slatinski Uskrs”. (www.icv.hr, adf, foto: D. Fišli)

[g-gallery gid=”519392″]