Općina Sopje, relativno mala općina koju čini devet naselja, u proteklom razdoblju bilježi veliki broj realiziranih projekata, a odlične su najave i za ovu godinu. Plan načelnika Berislava Androša je da ona bude najuspješnija u povijesti. Mladi načelnik nepune je dvije godine na čelu Općine, uspješno surađuje s mjesnim odborima, udrugama, a smatra kako ulaganja trebaju biti jednako raspoređena u sva naselja. Prijavljuju se na sve natječaje, kako resornih ministarstava, tako i na natječaje EU i za svako svoje naselje osigurali su neki veći projekt, kao i brojne manje.

Kakva je situacija s infrastrukturnim projektima na području vaše općine?

U proteklom razdoblju realizirali smo niz infrastrukturnih projekata. Tu je unutarnje uređenje Mjesnog doma u Novakima, izgradnja Kuće oproštaja u Josipovu, renoviran je Mjesni dom i postavljena su nova rasvjetna tijela kod crkve u Novoj Šarovki, popravljena su sva dječja igrališta na području općine, izgrađeno je novo igralište u Novakima, obavljen je i dio radova na Mjesnom domu u Josipovu, bivše vatrogasno skladište preuredit ćemo za potrebe Udruge žena Josipovo, izgrađene su kuće oproštaja u Josipovu i Španatu, nabavljene su klime za mjesne domove, izgrađeno je parkiralište na groblju u Sopju. Ujedno, obnovljen je dom u Kapincima, nabavljene su i kosilice za mjesne odbore i niz drugih zahvata koji su napravljeni na području općine. Redovito sufinanciramo rad udruga – od udruga žena, nogometaša, ribolovaca, vatrogasaca, svi su oni u programu Općine Sopje i na sve njih mislimo i pomažemo im u njihovom radu.

U cijeloj je Hrvatskoj negativan trend iseljavanja. Osjetite li to i na području svoje općine?

Mislim da je onaj najveći val iseljavanja prošao. To su nenadoknadivi gubici, ne samo za općinu Sopje već i za cijelu Slavoniju. Međutim, mi u općini Sopje razmišljamo u smjeru da poboljšamo uvjete življenja i socijalne mjere, pogotovo za mlade. Tako smo povećali iznos naknade za novorođenčad s 2.000 na 5.000 kuna, sufinanciramo udžbenike za osnovnoškolce, povećali smo stipendije s 300 na 500 kuna, a u najavi imamo i brojne druge mjere koje će biti usmjerene na bolji i kvalitetniji život mladih.

Spomenuli ste pomoć djeci i mladima, ali zasigurno niste zaboravili ni svoje stanovnike treće životne dobi. Što oni mogu očekivati?

Tijekom božićnih blagdana imamo akciju darivanja upravo starih i nemoćnih stanovnika. Tu je projekt „Zaželi“ u koji smo uključeni zajedno sa slatinskim Crvenim križem, a koji je usmjeren upravo na pomoć starim i nemoćnim mještanima. Nezaposlene žene s područja općine Sopje tijekom dvije i pol godine brinut će za naše starije sumještane.

Koliko je blizina susjedne Mađarske pomogla u razvoju općine i u turističkoj ponudi?

U tijeku je Interreg natječaj Mađarska -Hrvatska na koji se planiramo prijaviti s dva projekta. Prvi je projekt s Općinom Starin, a drugi s Gradom Barcsom i Općinom Čađavica s kojim planiramo izgradnju mosta na županijskom kanalu te uređenje odmorišta na rijeci Dravi, gdje bismo napravili dodatne turističke sadržaje.

Kad ste već spomenuli Starin, podsjetimo i na manifestaciju „Dravsko proljeće“. Ove godine domaćin je Općina Sopje, kako teku pripreme?

Radi se o tradicionalnoj kulturno-umjetničkoj i gastro manifestaciji koju realiziramo s našim prijateljima, Hrvatima iz Mađarske, iz mjesta Starin, ali i iz okolnih mjesta. Manifestacija traje 13 godina, ali suradnja sa Starinom ima bogatu i dugu povijest. Ta je suradnja dobrodošla i za prijavu na projekte. Projekt smo nazvali „Dravske manifestacije“, a uz Dravsko proljeće uključuje i Mioljsku potkovu, Zagorske jeseni, Bošporijadu i još neke manje manifestacije.

Dravsko proljeće manifestacija je regionalnog karaktera, privlači veliki broj posjetitelja i nadamo se da će nas poslužiti lijepo vrijeme. Naravno, svi su pozvani 26. i 27. travnja u Sopje. Prvi je dan predviđen za druženje s gostima iz Starina, revijalnu nogometnu utakmicu, zabavu uz tamburaše i uz natjecanje u kuhanju čobanca. Dan kasnije je kulturno-umjetnički program.

Ono po čemu je poznata vaša općina je bošpor, a organizirate i natjecanje u kuhanju ovoga jela. Jeste li razmišljali da ga brendirate i zaštitite?

Svakako ga planiramo brendirati i zaštititi i onda imamo jednu cjelovitu priču na kojoj će se zasnivati naš seoski turizam. Tako bi bilo lakše svima koji bi se odlučili na otvaranje smještajnih kapaciteta. Uz Dravu, bošpor i druga tradicionalna jela, a u planu imamo i niz drugih projekata usmjerenih upravo na turizam. (www.icv.hr, bg)