Vrlo dobro znamo da je Pitomača, tako i Virovitičko-podravska županija, poznata po vrhunskim vinima. Među svim vinogradarima i vinarima ističu se zasad jedina eko vina Chresno, iza kojeg stoje Ivona i Miroslav Slaviček. Ovi supružnici užurbani život u metropoli zamijenili su za mirni podravski kraj. Dugo su razmišljali što će, kažu, a odluka je pala na proizvodnju vina koje će biti drugačije.
– Nakon što smo se iz Zagreba vratili živjeti u Podravinu, sa svojim ocem radio sam vinograd, no želio sam da i sami imamo svoj vinograd i vino. Ubrzo nakon toga ukazala se prilika. Ivonini roditelji su imali oko dva hektara zemlje na idealnom položaju. Uz to, kupili smo još nešto zemlje i odlučili: sadimo vinograd – sjeća se Miroslav početka koji kaže kako su se 2017. godine kao mladi poljoprivrednici javili na mjeru državne potpore.
– Krenuli smo gotovo od nule, nismo imali ništa. Iz mjere smo kupili traktor, malčer, komačicu, bačve, trupaljku, pumpe i još komad zemlje. Bio je to početak na koji smo samo nastavili ulaganja, tren kad smo se probili i pokušavamo dalje razviti sve bolje i kvalitetnije vino – ističe.
Vinogradarstvo im je dugogodišnja ljubav koju danas njeguju u okviru vlastitog OPG-a, posvećenog ekološkim nasadima vinograda. Njihov vinograd broji 17 000 trsova ekološkog uzgoja na četiri hektara površine, koji obuhvaća čak 14 sorti grožđa.
Uz klasike poput traminca, mirisnog, bijelog i žutog muškata, rajnskog rizlinga, zelenog silvanca, syraha i cabernet sauvignona imaju i uzgoj čak četiri hibridnih vrsta- solaris, muscaris, cabernet blanc i cabernet cortis.
PRIRODNI PRINCIPI
Otkud ime Chresno, pitamo?
Supružnici objašnjavaju kako su vezani uz Podravinu i Bilogoru, a istražujući zanimljivu povijest ovog područja, saznali su da se Mala Črešnjevica u srednjem vijeku zvala Chresno [čresno]. Lokalitet vinograda nalazi se upravo tamo, u blizini najvišeg vrha Bilogore. Ime je stoga, došlo samo po sebi.
S obzirom na to da je njihov vinograd u ekološkom načinu uzgoja, Slavičekovi sve rade na prirodnim principima i ekološkim načelima proizvodnje, što znači da se u proizvodnji ekološkog vina koja nisu filtrirana koriste prirodni kvasci.
– Naša zemlja je ekološka, pa je s tim i vino ekološko što se vidi i osjeti. Vinograd je okružen prirodom i mi uživamo u tome, u suradnji s prirodom i priroda s nama. Uživamo u životinjama, biljkama, mikroorganizmima, ma svemu što je vezano sa prirodnom. Prije nekoliko dana smo među lozom pronašli gnijezdo sa pticama i ostavili smo ga kako je, ništa nismo dirali, i to više vrijedi nego bilo kakva medalja na izložbama, dokaz da je sve bez sredstava i špricanja. Proizvodnja ekoloških i konvencionalnih vina u principu je slična, gotovo ista, samo je sirovina drugačija jer je samo grožđe koje mi proizvodimo ekološko – kaže Miroslav.
Želja, volja i upornost svakim danom je sve veća, kaže Ivana koja ističe kako berbe počinju već krajem kolovoza, odnosno i ranije, a svaki trs znaju napamet.
VINIMA DAJU POSEBAN „POTPIS“
– Sve radimo sami, osim berbi grožđa, gdje smo vremenski ograničeni. U vinogradu svaki je dan bitan, neke sorte ne smiju ostati ni dan duže.
Naše berbe kreću do deset dana prije ostalih, za iste sorte. Solaris nam kreće krajem osmog mjeseca, ali vjerujem da ćemo ga već brati sredinom kolovoza. Kad su temperature izrazito visoke, grožđe je još vruće pa imamo dodatni izazov, jer nam je vinograd u Maloj Črešnjevici, a podrum u Aršanju. Grožđe treba prevesti sedam kilometara – objašnjava nam Ivona.
No svaki se trud isplati, dodaje, jer njihova vina imaju svoj „potpis“ i nisu unificirana.
-Ovdje su svi naviknuti na standardna vina, ali mi se pokušavamo boriti s tim da promoviramo vina koja su drugačija, vina koja imaju svoju osobnost, koja imaju svoju dušu i koja imaju svoju priču – kaže nam Miroslav te dodaje kako je trenutno u izradi webshop stranica za prodaju vina.
Entuzijazma za budućnost ne nedostaje.
– U planu nam je svakako u sklopu vinograda napraviti i podrum da možemo brati što ranije, da što brže ohladimo grožđe i da možemo krenuti u preradu. Tu naravno dolazi u pitanje i kupnja vinifikatora, da se sve dodatne arome i boje otpuste bez rizika. Mi smo u nekim primitivnim uvjetima uspjeli kvalitetno odraditi cijeli proces i očuvati vino u podrumu. Svake godine učimo sve više, pa ćemo svake godine podizati i razinu kvalitete – za kraj nam kaže Miroslav.
(www.icv.hr, ib, foto: K. Toplak, I. Bedeković, I. Barčan)
