Danas (petak) je u Interpretacijskom centru Kuća Petra Preradovića, a u sklopu projekta “Kreativni kovčeg”, održano predavanje i radionica o mitovima i legendama pod nazivom “O pozoju, grabancijašu i potresima – podravske predaje i legende”. Na predavanju i radionici sudjelovala su djeca četvrtog razreda Osnovne škole Petra Preradovića iz Pitomače.

Voditeljica predavanja i radionice bila je Suzana Marjanić, inače djelatnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu koja ostvaruje interese za teorije mita i rituala, kulturnu animalistiku te izvedbene studije.

Predavanjem se djeci približila hrvatska kulturna baština, odnosno predaje o pozojima i grabancijašima, međimurskih, zagorskih i podravskih, te se razmotrio aktualan meteorološki mitem i mitem o potresu. Na radionici koja se održala u Petrovom vrtu, djeca su pomoću krede i bojica crtala ono što su naučili na predavanju o pozoju, grabancijašu i potresima.

-U ovom predavanju vezala sam se uz Podravinu. Uzela sam kao polazište knjigu Vida Baloga “Hrvatska bajoslovlja” s matricom podravskih predaja i legendi kao i vlastita istraživanja. Predaja o pozoju i grabancijašu je aktualna s obzirom na ove kataklizme s kojima smo okruženi zadnje dvije godine što se tiče potresa. Tako se tumačilo da se pozoj (zmaj), primjerice, nalazi ispod grada Čakovca i pomicanjem njegovog tijela nastaju potresi. A s druge strane poznata predaja ili meteorološki binom povezuje pozoja i grabancijaša. Grabancijaš je osoba koja je mogla jahati zmaja (pozoja) te koja ga može obuzdati. Saznanjem o tome ljudi su tuču (nevrijeme) tumačili kao da pada zmajev izmet (kumer) za što postoji kajkavski izraz ‘kumri tuču’. Pozoja možemo uznemiriti, kako navode predaje, grabancijaš kojega stanovnici određenog mjesta zovu u pomoć da protjera pozoja. Međutim predaje ističu kako je opasno uznemiriti pozoja jer može nastati potres, oluja i poplava, što je dokazom kako se tom predajom u skladu s mitologijom prirode nekoć tumačio nastanak prirodnih kataklizmi. Predaje o pozoju dokumentirale su naš strah pred prirodnim fenomenima i u tome smislu mogu se promatrati kao šifrirane poruke. Tako sam djeci približila na koji su način ljudi nekad tumačili određena prirodna zbivanja – objašnjava Suzana M.

Projekt se realizira uz potporu Ministarstva kulture i medija RH u sklopu programa koji potiče čitanje i razvoj čitateljske publike u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu, koju je Vlada na prijedlog Ministarstva kulture i medija RH proglasila Godinom čitanja.

(www.icv.hr, ib)