U Interpretacijskom centru Kuća Petra Preradovića u Grabrovnici danas (četvrtak) je u sklopu “Petrove božićne priče” predstavljena slikovnica “Štefekovi božični cajti” autorice i učiteljice Josipe Kocman Grošinić.
Autorica je ljubav prema svojem narječju i poslu pretočila u slikovnicu iz koje djeca uče, ali odrasli se prisjećaju prijašnjih vremena i nekih čak zaboravljenih riječi.
-Nekako oduvijek volim kajkavsko narječje i odlučila sam ljubav prema poslu i prema kajkavskom narječju spojiti nekako ujedno. I tako su nastale dječje slikovnice koje imam. Danas sam ovdje u Grabrovnici predstavila drugu moju slikovnicu “Štefekovi božični cajti”. Radi zapravo o božićnim običajima mojeg kraja, kako sam ja nekada provodila Božić ili su mi zapravo stari ispričali kako su neki običaji bili. To je nastavak na već prvu slikovnicu “Štefekovi jadi od A do Ž” – govori nam autorica Josipa te ističe kako je slikovnica, osim djeci, osobito zanimljiva i odraslima.
-Ova božićna slikovnica je zanimljiva i odraslima zato što je to nešto što se prije odvijalo i zapravo ih dosta emocije ponesu kad to sve vide, a djeci je zanimljivo jer je na kajkavskom. To je jedan dječak Štefek koji je njima bliski i po godinama. A i na neki način zanimljiva im je tema jer se Božić, snijeg kojeg nažalost toliko i nema. Odlične su reakcije, djeca uživaju i vole sudjelovati na radionici pošto je ona i interaktivna. Tako da uvijek s veseljem završimo svaku radionicu i predstavljanje – dodaje.
Prva slikovnica izdana je digitalno 2021. godine, dok su Štefekovi božični cajti izdani 2023. godine.
-Još na fakultetu sam napisala mali rječnik svojeg kraja i kad sam primijetila da je to jako prihvaćeno u društvu, odlučila sam napraviti nešto blisko djeci. I nekako sam znala da će to biti nešto kajkavsko, tradicijski, a opet moderno i blisko djeci. Tako je nastala zapravo ta prva slikovnica koja govori o Štefekovom slavljenju rođendana i djedu koji mu pomaže gdje je naglasak na onom nematerijalnom i na međusobnoj ljubavi između članova obitelj jer je zapravo to jedan glavni faktor. I tu je nekako dosta naglasak na toj međugeneracijskoj zahvalnosti jednih prema drugima – govori Josipa.
Uz slikovnice dolazi i Štefekova dječja igra memorije kroz koju djeca uče kajkavske riječi poput ajcung, biciklin, hiža, sinokoša, džumbus.
-Važno je da se djeca upoznaju s drugim narječjima i dijalektima zato što danas, u vrijeme digitalne tehnologije, dosta se zaboravljaju, ne samo riječi nego općenito tradicija. I mislim da je izuzetno važno jer je to jedno naše nematerijalno bogatstvo koje se treba čuvati, a najlakše ćemo to se čuvati ako govorimo te riječi i da ih zapišemo – ističe.
Na predstavljanju su sudjelovali učenici Područje škole Grabrovnica i Osnovne škole Petra Preradovića Pitomača, a predstavljanje je osmišljeno kao interaktivna lutkarska radionica s popratnim aktivnostima za djecu na kajkavskom dijalektu.
(icv.hr, ib)
