Gradska knjižnica Orahovica uključila se u obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige organizacijom književne večeri s mladim hrvatskim književnikom, autorom uspješnih kriminalističkih trilera, Mirom Morovićem iz Splita.

Napisao je nekoliko odličnih knjiga, a posebno se istaknuo serijalom krimi trilera koji su usko povezani, posebno likovima policijskih istražitelja, ali i isprepletenim sadržajem, a riječ je o naslovima ”Voštani princ” i ”Djeca slijepoga kovača”. Miro je danas iznimno čitan hrvatski autor, a potvrdila je to i ravnateljica Gradske knjižnice Orahovica Jelena Mihelčić obrativši se u uvodu večeri.

– Miro Morović je najtraženiji hrvatski autor trenutno u našoj knjižnici, a slično je i u ostalima. Ovaj mladi autor svojim je specifičnim rukopisom doista probudio interes čitača i to mi je posebno drago da se čita domaći književnik. Dugo smo dogovarali ovaj susret i drago mi je da je Miro konačno kod nas, a naravno njegove knjige je sve moguće posuditi u našoj knjižnici – rekla je Mihelčić.

Miro Morović rođeni je Splićanin, glazbenik, jedan od suosnivača i dio stalne postave pop-rock sastava Azil, a književnošću se i pisanjem počao baviti sasvim slučajno.

– Kao dijete nikad nisam htio pisati gotovo ništa, jedino sam volio čitati stripove, ali brzo su me moji nagovorili da pokušam nešto i pročitati i na kraju je ispalo da čitam više od druge djece. Kada sam bio malo stariji počeo sam čitati Agathu Christie, neke druge autore i negdje sa svojih 23-24 godine sam ostao bez televizora, pokvario se i nisam imao što raditi. Tako sam počeo još više čitati i prvi puta nešto napisao. Nikada nisam imao neku izvornu želju pisati, ali eto tako se dogodilo i to sada izgleda dobro – započeo je Miro Morović koji je u Orahovici nazočnima predstavio upravo dva spomenuta naslova ”Voštani princ” i ”Djeca slijepoga kovača” koji su pokupili velike simpatije u Hrvatskoj.

– To su kriminalistički trileri i to je ono što želim pisati i što me zanima. Svi misle da su to krimići, ne, baš su trileri jer pokušavam prikazati jednu širu sliku istraživanja, života i slično. Kada sam počeo pisati prvi ovakav roman smjestio sam ga u Hrvatsku, no brzo sama odustao jer mi se moja ideja i bilo koji grad kod nas nikako nisu uklapali pa su eto nastali izmišljeni grad u Americi te američki policijski inspektor i novinarka koji istražuju sve što se događa. Ne želim puno otkrivati o čemu se radi kako bi čitateljima knjige bile zanimljive, neka uzmu i čitaju – nastavio je Miro koji osim krimi trilera ima i druge ideje za pisanje.

– Nekako razmišljam o svemu, sada mi je palo na pamet i vjerojatno ću to brzo odraditi, a riječ je o pisanju slikovnice za djecu, zapravo kratke priče koje bi bile zanimljive djeci. U planu mi je također i jedan novi triler, ali potpuno drugačiji od ovih, opet nešto posebno moje, a u budućnosti bi se volio okušati u drugim žanrovima. Zašto ne, sve je moguće. Pitali su me mnogi odakle inspiracija, i to je kod mene zanimljivo. Naime, ja ne mogu pisati sam kod kuće u tišini, sve što sam do sada napisao je bilo u kafiću uz glazbu i žamor ljudi. To je jedini način da mogu nešto napisati, jedino što mi ideje dolaze noću, prije spavanja ili u zoru, nešto malo zapišem i onda u kafiću sve odradim do kraja – priča svoju zanimljivu priču Miro Morović, a o interesu za njegove knjige i odličnim kritikama sa širokim osmijehom kaže:

– I mladi i stari vole čitati ovaj žanr i drago mi je da su prihvatili ovaj moj način viđenja takvih romana. Oba moja romana su čista fikcija, međutim profili likova i karakteri se vuku iz stvarnih života i ponekad to nije namjerno. Jednostavno sam nešto negdje čuo, iz novinskih članka jer život je pun nažalost materijala za krimiće. Čuo sam kod naših knjižnica da sam čitan i iskreno presretan sam zbog toga, puno mi to znači, a najviše mi je drago da se domaći autori čitaju, jer vjerujte Hrvatska ima izvrsne i nove i stare književnike, vrhunska djela i treba ih čitati – zaključio je Miro Morović kojeg su kroz književnu večer vodili predstavnici njegove nakladničke kuće Fragment iz Splita, Sonja Šumić i Bartul Vlahović.

(www.icv.hr, vg; Foto: V. Grgurić)