Virovitičanin s varaždinskom adresom, astronom amater Robert Žibreg (37) upisao se prije par dana u povijest. Fotografski je za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana otkrio novu planetarnu maglicu u zviježđu Kočijaša (Auriga), blizu poznatog zvjezdanog skupa Messier 37, koji je najsjajniji zvjezdani skup u zviježđu Kočijaš (Auriga), udaljen je oko 4500 svjetlosnih godina od Zemlje.
Ovaj skup, otkriven još u 17. stoljeću, sadrži više od 500 zvijezda, među kojima su i crveni divovi. Procjenjuje se da je star oko 400 milijuna godina, a tijekom zimskih mjeseci može se vidjeti kroz dalekozor ili teleskop. Da je riječ o jedinstvenom otkriću u Hrvatskoj, Robertu je prije par dana potvrđeno u suradnji s kolegom, američkim astronomom Danom Patchickom, stručnjakom za planetarne maglice, koji je pregledao njegove snimke i utvrdio da se nedvojbeno radi o novom objektu u svemirskom beskraju koji je otkrio baš Robert. I to po prvi put u Hrvatskoj!
Njihova maglica trenutno je naziva PaZib 1 (prva dva, odnosno tri slova prezimena osoba koje su je otkrile – Patchick i Žibreg, op.a.), no, ovisno o izgledu, veličini i obliku, svoje će „pravo ime“ dobiti nešto kasnije, otkriva nam Robert Žibreg, inače bivši Brlić, učenik OŠ Ivane Brlić-Mažuranić i učenik matematičke Gimnazije Petra Preradovića u Virovitici, nakon koje je završio FOI u Varaždinu, gdje je upoznao suprugu, s kojom danas ondje živi i radi.
Robert je programer za jednu privatnu tvrtku, radi od kuće, a ljubav prema astronomiji njeguje još od malih nogu. U kombinaciji s astrofotografijom i izvrsnim mentorstvom prof. Zlatka Kovačevića, svoje prve „nebeske ulove“ teleskopom i fotoaparatom bilježi još iz srednje škole. Podijelio je s nama uzbuđenje zbog ovog važnog otkrića i rekao nam više o tome kako je do njega došlo.
Oprema koju koristi pri snimanju i istraživanju neba, ustupljene fotografije: Robert ŽibregSNIMAO U MEDINCIMA I BLIZINI VARAŽDINA
-Od opreme koristim mali 90mm refraktorski teleskop FRA500 s kompjuteriziranom montažom AM5. Kamera je ASI2600MM-Pro koja je specijalizirana za astrofotografiju. Od ostalih stvari bitni su filteri koji nam onda omogućavaju da izoliramo samo određene valne duljine svjetlosti – objašnjava nam Robert.
-Snimao sam u Medincima, u dvorištu roditelja supruge Jasne, za vrijeme praznika. Četiri noći zaredom bili su odlični uvjeti, nebo je bilo vedro i svaki sam dan snimao po deset sati. Teleskop je 90 milimetarski refraktor, koji ima široko vidno polje i to je oprema koja mi omogućuje snimanje dugačkih ekspozicija, u trajanju od po desetak minuta. Cilj mi je bio detaljno snimiti Messier 37 i ostatke supernove poznate u tom području – kaže Žibreg koji je nakon Medinaca i 40 sati materijala dodatnih 10 snimio u blizini Varaždina.
Kad je sve prebacio na računalo, vidio je da se na snimci nalazi i neki nepoznati objekt, svojevrsna „mrlja“ čije objašnjenje nije našao u dosadašnjim otkrićima i istraživanjima.
-Uspio sam izdvojiti emisiju kisika i vodika koja se nalazila unutar neobične maglice, a dodatne provjere pokazale su da je riječ o dosad neotkrivenom objektu – istaknuo je Žibreg.
„MRLJU“ POTVRDILI I VELIKI TELESKOPI
Objašnjava kako su ljubiteljima astronomije koji žele provjeriti što su zabilježili teleskopom i snimkama na internetu dostupni katalozi registriranih i otkrivenih objekata u svemiru – od zvijezda, planeta, maglica, egzoplaneta, meteora, kometa, do galaksija, crnih rupa i kvazara…
No Robert „svoju mrlju“ nigdje nije uspio pronaći.
Kuglasti-skup-M37 unutar kojeg je otkrivena nova planetarna maglica, Robert Žibreg-Postoje i drugi katalozi, kroz koje se mora manualno prolaziti. Budući da mi amateri astronomi dobro surađujemo, kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu, javio mi se kolega Dan Patchick iz Amerike. On se bavi istraživanjem i pronalaskom samo planetarnih maglica, no i njemu su moje snimke bile neobične, pa je tražio nekoliko dana kako bi provjerio o čemu je točno riječ – ističe naš sugovornik, čije je otkriće prenijelo Astronomsko društvo Beskraj iz Zagreba.
Kad je riječ o neobičnom objektu poput ovog, pogotovo u društvu hladnih zvijezda, uz dosadašnja istraživanja i podatke, nužno je koristiti i istraživanja modernih teleskopa, objašnjava nam Robert.
Jedan od njih potvrdio je, uz dodatne provjere, da je zaista riječ o novootkrivenom nebeskom tijelu koje je potrebno upisati u „katalog svemira“.
PLANETARNE MAGLICE I NJIHOVA VAŽNOST
Što je planetarna maglica koju je otkrio Robert, a potvrdio američki kolega? Planetarne maglice su posljednje faze evolucije zvijezda sličnih Suncu. Kada zvijezda potroši svoje gorivo, odbacuje vanjski sloj u obliku plinovite ovojnice koja svijetli zbog zračenja središnje zvijezde – bijelog patuljka. Spektroskopske analize omogućile su Žibregu i Patchicku da prepoznaju upravo te emisijske linije (poput OIII i Hα) koje karakteriziraju ovaj tip objekata.
Slika maglice u različitim spektrima: H-alpha (vodik-lijevo), O III (kisik – u sredini), HORGB Robert ŽibregKljučni uvid dalo je pak otkriće glavne zvijezde unutar maglice, a zbog koje je i bila vidljiva na Robertovim snimkama. Slikovito rečeno, kaže nam naš sugovornik, tražili su „osvjetljenje unutar kisika, vodika i drugih elemenata“, a zbog kojih je njegov teleskop i uspio „vidjeti“ maglicu u skupu hladnih zvijezda.
-Veliki teleskopi nemaju vremena poput mene snimati deset sati zaredom, već se koriste otprilike dvominutne ekspozicije, jedna do dvije po snimanju i to je to. Za usporedbu, ja sam ovaj dio neba snimao 50 sati.
No i kratka ekspozicija velikih teleskopa pokazala je određeni kontrast u tom dijelu skupa, čime se došlo do zaključka kako je zaista riječ o otkriću, dosad nepoznatoj maglici – kaže Žibreg, koji uz maglice, najradije na nebeskom svodu „lovi“ ostatke Supernove, a posebno je ponosan na snimke najpoznatije galaksije, Andromede (galaksije M31), na kojoj je radio pune dvije godine, koji mu je srcu najbliži, a ujedno svemirski najudaljeniji objekt uhvaćen objektivom refraktora.
Galaksija-Andromeda-M31, Robert ŽibregSURADNJA IZGRAĐUJE ZNANSTVENU ZAJEDNICU
Dodaje kako astrofotografima otvoreni skupovi inače nisu omiljene mete, no da je on s godinama izabrao metodu njihova snimanja, koja će uz same skupove snimiti i elemente sa strane.
-Lako je moguće da astrofotografi u tom dijelu neba nisu vidjeli ništa zanimljivo za snimanje, pa je zato mnogima dosad ova maglica jednostavno promakla – mišljenja je ovaj astronom amater, koji kaže kako mu je drago što je uspio otkriti novo tijelo u svemiru.
Žibregovo otkriće pokazuje kako suradnja između astronoma amatera i profesionalaca može rezultirati izvanrednim doprinosima znanosti.
-Iako nisam član nijednog astronomskog društva, već se redovno družim s kolegama iz Hrvatske, zahvaljujem kolegi iz Amerike, kao i svima koji su ovo otkriće prenijeli i na njemu čestitali. Neka ovaj uspjeh potakne sve druge kolege koji poput mene vole nebo i istražuju ga, da ostanu uporni i propituju što točno vide kroz svoj teleskop i objektiv kamere – poručuje Robert Žibreg.
Njegove astrofotografije, uključujući slavnu Andromedinu galaksiju (M31) i ostatke supernova, već sada oduševljavaju ljubitelje svemira, a mogle bi postati inspiracija za izložbu ili prezentaciju na lokalnom i nacionalnom nivou.
Ima li boljeg povoda za jednu takvu izložbu u Virovitici od činjenice da je jedan „svjetski, a naš“ astronom amater upisao ovo područje, ali i Hrvatsku, u pravi „zvjezdani katalog“?
Maglica-Orion-M42, Robert Žibreg
(icv.hr, mlo, foto: Robert Žibreg)
