Jeste li znali da mlade šume upijaju više CO2 te da „hlad“ zapravo znači da jedno drvo smanjuje temperaturu zraka pod svojom krošnjom i za do 10-15 stupnjeva? Znate li da jedno drvo, uz to što je baza ekosustavu, može postati i violina, ormarić, brod, ali i prirodni filter za vodu? Sve to podijelila je s nama u emisiji „Zelena enigma“ Nataša Rap, rukovoditeljica Odjela za ekologiju i zaštitu šuma UŠP Slatina. Razgovarali smo s njom o vrstama drveća na našem području i njihovoj važnosti za okoliš i zdravlje ljudi.

Što zapravo znači skladištenje CO2 i kakvu ulogu u tome ima jedno drvo?

Kao što znamo, drveće u procesu fotosinteze uz pomoć Sunčeve energije i vode iz tla upija iz zraka ugljični dioksid. Razlaže ga potom na ugljik koji pohranjuje u svojim stanicama (što mu je građevni materijal) i kisik koji mu je višak, pa ga ispušta u zrak. Zanimljivo je, dakle, da je kisik, o kojemu ovisi život na Zemlji, biljkama zapravo „višak“ koji im nastaje u procesu fotosinteze. Drvo je na neki način poput čovjeka – kada je mlado, kada tek raste, troši puno veće količine ugljičnog dioksida za svoj rast i razvoj. Staro drveće je pak u nekakvoj ravnoteži između uzimanja i izbacivanja ugljičnog dioksida. To bi značilo da mlade šume mnogo više doprinose skladištenju ugljičnog dioksida i pročišćavanju i filtriranju našeg zraka. Zato je dobro imati šume koje neće biti isključivo stare, već u svim razvojnim fazama, od najmlađih do najstarijih stabala.

Koje vrste drveća postoje na našem području?

Naša županija je područje velike biološke raznolikosti, u kojem imamo različite šumske zajednice. Od šuma vrbe i topole uz rijeku Dravu, nizinskih šuma hrasta lužnjaka i graba te poljskog jasena, preko prigorskih šuma hrasta kitnjaka, graba, bukve, mjestimično lipe pa sve do brdskih i planinskih šuma bukve i jele na vrhovima Papuka. Sve su to šume prirodnog porijekla, a gospodarenje njima je usmjereno prema održivosti i prirodnom pomlađivanju. Takvi su šumski sustavi stabilniji, otporniji su na klimatske promjene i sve probleme koje klimatske promjene donose.

Koja je uloga jednog drveta kada govorimo o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na ekosustav?

Već je i jedno drvo definitivno zaštitnik ekosustava, pa samim tim i života na Zemlji, u kontekstu ublažavanja posljedica klimatskih promjena. Drveće samim svojim postojanjem ublažava te klimatske promjene, snižava temperaturu zraka, pročišćava zrak, upija prašinu, ugljični dioksid, filtrira nam vodu kroz isparavanje odnosno transpiraciju vode kroz biljne procese te kroz evaporaciju isparavanja iz tla. Drvo utječe na temperaturu zraka, vlažnost i stvaranje oblaka, pa time sudjeluje u kruženju vlage i stvaranju novih padalina. Dakle, maksimalno pomaže ekosustavu u ovim izazovnim vremenima.

Drvo, dakle, štiti ekosustav, ali i njega dotiču nagle promjene temperature, premalo padalina, ekstremi na koje nije naviklo na ovom području. Kako struka pomaže šumama po tom pitanju?

Prvo treba reći da su naše šume prirodnog podrijetla te da se puno radi na njihovom pomlađivanju i održivosti. Naši šumski sustavi su zato stabilniji i otporniji na klimatske promjene, ali nisu imuni na njih. U posljednjih nekoliko godina klimatske su se promjene toliko ubrzale da ih, nažalost, šume sve teže prate i sve im se teže prilagođavaju. Vidimo kako dugotrajne suše nepovoljno utječu na vitalnost stabla, koje je tada podložno napadima različitih biljnih bolesti i štetnika. Činimo ono što možemo kako bismo olakšali biljnim zajednicama. Prioritet je sastojinama osigurati najpovoljnije uvjete za rast i razvoj, da bi se one mogle prilagoditi. Mi prilagođavamo naše gospodarske zahvate, sječu koju radimo na manjim površinama. Ukoliko je potrebno, tretiramo biljne bolesti i štetnike. Kada u sastojinama ima vode, zadržavamo je za kasniji period, putem mikro depresija, bara, rezervoarima vode, kako bi biljke i u sušnim razdobljima mogle doći do nje.

Drvo ima svoj životni vijek, neka žive stotinjak, neka i do tisuću godina. Koliko su stari ovi čuvari prirode na našem području?

Krenut ćemo s hrastom, koji može živjeti do tisuću godina, potom bukve koje žive između 300 i 500 godina, a lipa može doživjeti između 100 i 300 godina. Kada govorimo o drvetu u gospodarskom smislu, u kontekstu njegove gospodarske zrelosti, nakon koje počinje propadati, tada govorimo o 140 godina za hrast, između 80 i 100 godina za bukvu i između 60 i 80 godina za lipu.

Što sve može nastati od jednog drveta?

Drvo stvarno ima široku primjenu- hrast će poslužiti za npr. grede (Venecija još uvijek stoji na hrastovim deblima), zbog svoje izuzetne čvrstoće i tvrdoće. U građevinarstvu je velika primjena od tvrdih vrsta drveta, ali i laganijih poput topola koje se koriste za npr. daske. Ako ćemo konkretno nabrojati što sve može nastati upotrebom jednog drveta, onda ćemo reći: kuće, brodovi, namještaj, instrumenti, različiti uporabni predmeti, papir, hrana (voće i plodovi)… Tu je, uz već spomenutu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena ujedno i zaštita od vjetra i zaštita od visokih temperatura u naseljima.

Koji savjet biste dali onima koji razmišljaju o tome kakvo drvo posaditi u svom dvorištu, na većoj zelenoj površini? Osim hlada, svi uživamo u promatranju kako se mijenja tijekom godine i raste…

Ako imate prostor, posadite drvo ili grm, učinit ćete puno i za sebe i ekosustav. Naime, jedno stablo godišnje u prosjeku proizvede količinu kisika dovoljnu za dvije odrasle osobe. Znači, ako imate četveročlanu obitelj i imate dva stabla u dvorištu, vi ste ‘pokrili’ proizvodnju kisika za svoju obitelj. Odabrati grm ili drvo ovisit će o nizu faktora, veličini parcele, mjestu gdje se nalazi okućnica…Preporuka je ne birati egzote, već birati biljke koje prirodno vidimo u svom okruženju, koje će se lakše prilagoditi i biti zdravije. Ujedno, ne treba saditi puno velikih stabala jer treba imati na umu koliko će svako stablo narasti. Vrste? Također ovisi o navedenom. Ako želite plodove, onda je preporuka za voće, ako želite zaštitu i hlad, onda je preporuka npr. orah. Daje i hlad, štiti od komaraca, a orasi imaju mnogostruku primjenu u kulinarastvu. Ako nemate prostor za drvo u dvorištu, posadite ukrasni grm, poput hortenzije i slično, a zgodne su varijante i izdržljivih živica poput lovor višnje koja se pokazala otpornijom na nametnike, bolesti i sušu u odnosu na donedavno jako popularne tuje.

Za one koji žive u stanovima ili nemaju mogućnost posaditi svoj mali dio hlada, pokrenuta je zanimljiva akcija „Šumoborci“, kojom se Hrvatska bori protiv klimatskih promjena. Tko u njoj i kako može sudjelovati?

„Šumoborci“ su projekt koji Hrvatske šume podupiru, a organizator tog programa je tvrtka HEARTH, zajedno sa Savezom izviđača Hrvatske. Zajedno okupljaju zaista veliku vojsku volontera koji rade na popunjavanju i pošumljavanju naših površina. Mogu reći da su nam stvarno velika pomoć i podrška, pogotovo danas, i zato svakom „Šumoborcu“ od srca hvala. Zainteresirani se mogu prijaviti putem službene web stranice projekta.

(www.icv.hr, mlo, foto: N. Rap, B. Ljubojević)