Ovotjednu emisiju posvetili smo Svjetskom danu nepušenja koji je obilježen 31. svibnja diljem Lijepe Naše, pa tako i u našoj Virovitičko-podravskoj županiji.

Već dulji niz godina najveći doprinos u obilježavanju tog dana svakako daje Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije uz podršku Povjerenstva za suzbijanje bolesti ovisnosti Virovitičko-podravske županije javnozdravstvenim akcija kojima je cilj skrenuti pozornost javnosti na veliki javnozdravstveni problem štetne upotrebe duhanskih proizvoda, ohrabriti nepušače u nepušenju i zdravim aktivnostima te potaknuti pušače na prestanak pušenja.

Svjetski dan nepušenja inicirala je Svjetska zdravstvena organizacija još 1987. godine, a svake godine u središtu je određena tema vezana za štetnost duhanskih proizvoda, važnost prestanka pušenja ili utjecaj duhanskih proizvoda na određene bolesti i stanja. Ove godine naglasak je bio na zaštiti okoliša te se cijela kampanja odvijala pod sloganom “Duhan – prijetnja našem okolišu” kako bi se podigla svijesti o štetnim i smrtonosnim učincima duhana i pasivnog pušenja te poticanje na smanjenje korištenja duhana u bilo kojem obliku, podizanja svijesti javnosti o utjecaju cijelog proizvodnog procesa duhana na okoliš – od njegova uzgoja, proizvodnje i distribucije do štetnog otpada koji stvara. Ova kampanja također želi razotkriti pokušaje duhanske industrije kojima ona pokušava zavaravati javnost reklamirajući i predstavljajući duhanske proizvode kao ekološki prihvatljive.

DUHAN – PRIJETNJA I NAŠEM OKOLIŠU

Svjetska zdravstvena organizacija u svojem novom izvješću o posljedicama pušenja upozorava da ono ne predstavlja samo golemu štetu po zdravlje pojedinaca nego je i jedan od najvećih svjetskih zagađivača okoliša, zbog mnoštvo otpada i utjecaja na globalno zatopljenje. Od početka do kraja, ciklus proizvodnje duhana je izuzetno zagađujući i štetan.
Što se tiče zdravlja, mnogi pušači ne žele čuti da pušenje uzrokuje čak 12 vrsta raka, a 48 posto svih rakova uzrokovanih pušenjem završi smrtnim posljedicama. U Hrvatskoj 35,4 posto stanovništva između 15. i 64. godine puši cigarete, dok godišnje od posljedica pušenja umire oko 9000 osoba. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje se na troškove liječenja posljedica pušenja potroši oko 1,5 milijardi kuna.
Pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije oko 95 posto umrlih od raka pluća bili su pušači, oko 70-80 posto umrlih zbog opstruktivnih bolesti pluća bili su također pušači.

To nam je potvrdio i dr. Miodrag Beneš iz Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije.

– Prije sto godina raka pluća u općoj populaciji gotovo da nije bilo. On se počeo javljati korištenjem duhanskih proizvoda. Duhanska industrija godinama nije htjela priznati da je rak pluća povezan s duhanom. Tek nakon stotine tisuća znanstvenih radova dokazano je i priznato da duhan izaziva rak grla, jezika, pluća… Posljedice pušenja odražavaju se ne samo na zdravlje čovjeka, uzrokujući razne bolesti, invaliditet i prijevremenu smrt, nego i na društveno-gospodarske prilike svakodnevnog života. Duhanski dim sastoji se od 7000 različitih kemijskih supstanci, s više od 70 kancerogenih. Rak pluća je izrazito kancerogen, agresivan i prognoze ozdravljenja nisu baš najbolje. Visoko je na ljestvici uzročnika bolesti i smrti. Nakon raka prostate drugi je najčešći karcinom kod muškaraca. Nažalost nema organa ni organskog sustava koji nije pogođen štetnim učincima pušenja. Primjerice, osobe koje puše 20 godina dvije kutije dnevno imaju veliku vjerojatnost da će razviti rak koji će ih ubiti u roku godinu dana. To je neki prosjek, no netko rak pluća može dobiti i puno prije. Svi dugogodišnji pušači imaju neki oblik kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) koja je obilježena trajno smanjenim protokom zraka kroz dišne putove (neugodan kašalj, neugodan miris iz usta, muče se s iskašljavanjem, česte upale pluća, bronhitisi…).  

Uz znatno narušavanje zdravlja pušača, duhan ima veliki učinak i na zdravlje nepušača, putem sekundarnog (pasivnog) pušenja. Većina ljudi kasno prepozna simptome, čak i kad mjesecima kašlju, što je prvi znak bolesti, ne potraže pomoć – ističe dr. Beneš.

PUŠENJE JE TEŠKA OVISNOST

Pušenje jest teška ovisnost, a jedini način zaštite vlastitog i zdravlja svojih bližnjih je prestanak pušenja! Ovisnost se razvija već unutar nekoliko tjedana svakodnevne konzumacije, dok kod adolescenata konzumacija čak ne mora biti svakodnevna. Svaka treća osoba koja proba duhan postat će ovisna (više od bilo koje druge psihoaktivne tvari).
– Kada bi se smanjio udio pušača, proporcionalno bi se smanjio i broj oboljelih i umrlih od raka. No, to nije lako. Nikotin je iznimno ovisna supstanca i pušači koji odluče prestati pušiti imaju pred sobom tešku borbu, i fizičku i psihičku i stoga je najbolje ne počinjati pušiti. Veliku ulogu u tome ima javnozdravstvo i nacionalni preventivni programi koji se provode s ciljem smanjenja oboljenja kako kroničnih, tako i ostalih bolesti koje su povezane s pušenjem. Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ provodi razne radionice, drži predavanja i educira po školama o štetnosti pušenja. Pokazujemo im negativne primjere pušenja i ukazujemo na pozitivne strane zdravog života. 

Veliku opasnost predstavljaju elektroničke ili e-cigarete koje su od svoje pojave predmetom javnozdravstvene rasprave i spora među zagovornicima kontrole duhana. Dok ih jedni smatraju sredstvom za pomoć u odvikavanju od pušenja duhana, drugi ih vide kao proizvode koji bi mogli predstavljati prijetnju i potkopati napore u neutralizaciji njegove uporabe. To je veliki problem o kojemu treba razmišljati i raditi na smanjenju broja pušača. Jer, smanjenjem pušača bit će i manje KOPB-ovaca, asmatičara, raka, bit će manji trošak zdravstvenog liječenja, više novca će se biti za neke druge stvari, primjerice, za djecu s invaliditetom. Imamo nažalost ograničenu količinu novca u HZZO-u koji se mora raspodijeliti pošteno i pravedno, a nama većinu uzimaju kronične bolesti koje se mogu spriječiti, i one uzrokovane pušenjem i alkoholom. Moram mijenjati neke stvari jer uskoro će svaki drugi dolazak kod liječnika biti posljedica pušenja i alkohola – napominje dr. Beneš. 

Najviše stope pušenja trenutno su u Europi (26 posto), a procjenjuje se pad od samo 2 posto do 2025. ako se ne poduzmu hitne mjere.

Posljedice pušenja odražavaju se ne samo na zdravlje čovjeka, uzrokujući razne bolesti, invaliditet i prijevremenu smrt, nego i na društveno-gospodarske prilike svakodnevnog života. Smanjena radna sposobnost, odsutnost s posla, povećani troškovi zdravstvene skrbi (liječenja i rehabilitacije), predstavljaju veliki ekonomski teret svakoj zajednici. Pušenje je jedno od najpreventabilnijih rizičnih čimbenika u nastanku mnogobrojnih kroničnih nezaraznih bolesti.

PUŠENJE DUHANA KOD MLADIH POVEĆAVA RIZIK OD UVOĐENJA U SVIJET OVISNOSTI O DROGAMA

Veliki problem duhanski proizvodi i pušenje predstavljaju za mlade osobe. Prof. psiholog u Djelatnosti za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije Siniša Brlas istaknuo je da je pušenje kod mladih naučeno ponašanje, a u tom procesu učenja i usvajanja navike pušenja presudnu ulogu osobito imaju vršnjaci te odrasle osobe u najbližemu okruženju u kojemu mladi pušači odrastaju.   

– Istraživanja o pušenju kod mladih upravo pokazuju tu važnost socijalnog utjecaja, ali također pokazuju da određeni postotak ispitanih mladih pušača puši jer im to godi, a takvih je sve više kako su stariji. Osim štetnoga djelovanja duhanskog dima samoga po sebi, što je temeljni problem kod pušenja, pušenje duhana odnosno cigareta kod mladih ima dodatnu opasnost za mladoga čovjeka jer to pušenje povećava rizik za konzumacijom i drugih sredstava ovisnosti koja se uzimaju pušenjem, osobito marihuane. Dakle, pušenje duhana kod značajnog dijela mladih uvod je često u zloupotrebu marihuane koja se najčešće uzima također pušenjem. Tako ustvari pušenje duhana povećava rizik od uvođenja mladih u svijet ovisnosti o drogama. Raznim javnozdravstvenim akcijama koje Zavod provodi želimo stoga skrenuti pozornost javnosti, osobito mladima, na veliki javnozdravstveni problem štetne upotrebe duhanskih proizvoda, ohrabriti nepušače u nepušenju i potaknuti pušače na prestanak pušenja, kao doprinos skrbi o vlastitom zdravlju, te promovirati zdrave stilove života koji ne uključuju pušenje. Da je pušenje problem među mladima i da o tome treba ozbiljno promišljati i prevenirati, pokazuje čitav niz istraživanja i raznoliki podaci koji su dostupni, što iz iskustva, što iz literature – naglašava prof. S. Brlas.

ŠKOLE NEPUŠANJA

U borbi protiv ovisnosti i promoviranju zdravih stilova života treba istaknuti ulogu i program “Škola nepušenja”.

– Škole nepušenja zasnivaju se na primjeni psihoterapijsko-edukativnog modela odvikavanja od pušenja u okviru kojega se nastoji pomoći polaznicima da prestanu pušiti. Uspješnost prestanka pušenja ovisi o motivaciji, stupnju ovisnosti o cigaretama, kao i o podršci tijekom odvikavanja od pušenja.

U Hrvatskoj trenutno postoje dvije škole nepušenja – Dnevna bolnica za ovisnost o duhanu – Škola nepušenja pri Klinici za psihijatriju „Sveti Ivan“ u Zagreb i Škola nepušenja pri Zakladi Hrvatska kuća disanja Zagreb. Da bi se uključili u njihov program, potrebno im se samo javiti ili se javiti Zavodu za javno zdravstvo „Sveti Rok“ VPŽ koji može posredovati i proslijediti im sve potrebne informacije. Njihov smisao je da se kroz jedan kontinuirani pristup dođe do promjene rizičnih ponašanja kod osoba koje puše, do promjene štetnih navika, usvajanja novih zdravih navika i da ljudi koje puše, prestanu pušiti kako bi uložili u svoje zdravlje i povećali broj zdravih godina u svom životu, te smanjili opasnost od smrtnosti – kazao je prof. Brlas.

Za kraj možemo vam samo poručiti neka i vaš izbor bude NEPUŠENJE. Danas, sutra, prekosutra…

(www.icv.hr, rtk)