Godine 1988. na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije 1. prosinca proglašen je Svjetskim danom borbe protiv AIDS-a. Dan je to kada se diljem svijeta ljudi brojnim preventivnim i edukativnim nastoje pridonijeti informiranju građana o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja infekcije HIV-om, ali i drugih spolno prenosivih bolesti te odgovornog spolnog ponašanja i zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja.

U povijesti HIV-a, odnosno AIDS-a, značajna je 1981. godina kada je prvi put zamijećena nova bolest koja uzrokuje oštećenje imunog sustava u prethodno zdravih ljudi. Ta nova i do tada nepoznata bolest, privukla je pozornost cijelog svijeta, a i dan-danas je aktualna.
Iako su medicina i znanost od tada mnogo napredovali po mnogim pitanjima, pa tako i kada je riječ o toj bolesti, HIV je i dalje glavni globalni problem javnog zdravlja, brojke pokazuju da smo još daleko od eradikacije ove opasne bolesti. Oko 84 posto ljudi s HIV-om diljem svijeta testirano je i zna svoj HIV status pa možemo reći da je testiranje uistinu važan prvi korak za pristup liječenju jer omogućuje rano otkrivanje infekcije i uspješnije liječenje, te pomaže u sprječavanju daljnjeg širenja HIV-a. Međunarodni simbol svjesnosti i podrške oboljelima, prevenciji i liječenju te bolesti je crvena vrpca, a njeno isticanje jedan je od načina pokazivanja solidarnosti i podrške oboljelima i spomen na umrle. Crvenu vrpcu kao simbol podrške ljudima oboljelim od AIDS-a, osmislio je 1991. godine slikar Frank Moore i ubrzo je postala međunarodni simbol svijesti o HIV/AIDS-u te predstavlja znak solidarnosti i podrške diskriminiranim oboljelim osobama i spomen na umrle.

ANONIMNO I BESPLATNO TESTIRANJE

Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sklopu projekta „Živjeti zdravo“, pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Sanje Milanović i ove se godine pod sloganom „Nema maženja bez paženja“ pridružio Europskom tjednu provođenjem besplatnog i anonimnog testiranja na HIV takozvanim „brzim testom“, a u tu se promotivnu kampanju uključio i Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ iz Virovitice. Testiranje je bilo besplatno i anonimno putem HIV brzog testa iz nekoliko kapljica krvi. Rezultat testa poznat je za nekoliko minuta, uz pouzdanost testa od 99,8 posto, a sve s ciljem pridonijeti informiranju građana, ukloniti predrasude o HIV-u i AIDS-u te osvijestiti društvo o važnosti testiranja, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja infekcije HIV-om.

Prema podacima iz Registra za HIV/AIDS od 1985. i prvih slučajeva zaraze do danas u Hrvatskoj je zabilježeno 1886 osoba s tom dijagnozom među kojima ih je 590 razvilo AIDS.  U istom razdoblju od AIDS-a je umrlo 240 osoba (ukupno 326 od HIV-a/AIDS-a). Radi se o 1679 muškaraca i 206 žena, dok za jednu osobu spol nije upisan. Tijekom prvih deset mjeseci ove godine zabilježeno je 58 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om (uključujući AIDS), što je malo manje nego što je u to vrijeme bilo prošle godine (69). Među osobama koje su dijagnosticirane i ušle u skrb tijekom 2021. godine (58), 18 ih je oboljelo od AIDS-a, a 12 zaraženih HIV-om je umrlo, od čega tri od AIDS-a.  Od 58 novooboljelih od HIV-a ili AIDS-a u prvih deset mjeseci bilo je 53 muškaraca, što je 91 posto. Prema putu prijenosa kod 47 osoba vjerojatni put prijenosa bio je spolni odnos između muškaraca, u devet slučajeva spolni odnos između muškarca i žene, a u dva slučaja put prijenosa nije poznat.

Prema podacima Klinke za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva, u prvih jedanaest mjeseci 2021. 1358 osoba oboljelih od infekcije HIV-om bilo je uključeno u zdravstvenu skrb.
Među njima je njih 1305 uzimalo antiretrovirusne lijekove, odnosno 96 posto oboljelih. Pokazatelji ishoda liječenja te uključivanje i zadržavanje u skrbi je dobro i uspješno, no nepovoljno je to što se dio zaraza, oko 50 posto, otkrije u kasnom stadiju HIV-a kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.

Posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi stotinjak novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, a stopa od oko 2,3 na 100.000 stanovnika, što Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije.

ŠTO JE VAŽNO ZNATI O TOJ BOLESTI

A o kakvoj se bolesti radi, pojasnio nam je dr. Miodrag Beneš iz Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ iz Virovitice, dr. med. specijalist javnozdravstvene medicine.

 – AIDS ili francuski SIDA sindrom je izazvan humano imunodeficijencijskim virusom ili tzv. HIV-om. Postoji HIV 1 i HIV 2, od kojih je jedan više rasprostranjen u Europi, a drugi u Africi. HIV je znači virus koji uzrokuje bolest AIDS. Kada se osoba zarazi tim virusom, on napada stanice imunološkog sustava, ugrađuje se u DNA stanice domaćina i time ona postaje tvornica novih HIV virusa. Budući da se nalazi u limfocitima koji su zaduženi za branjenje našeg organizma od virusnih infekcija, tijekom određenog vremena, najčešće deset godina, broj limfocita se smanjuje i tako mi postajemo podložni mnogim virusnim bolestima. Osim toga, tijekom vremena, ako se razvije AIDS, nastaju i određeni karcinomi, primjerice Kaposijev sarkom. Jednom riječju, taj virus izaziva uništavanje imunološkog (obrambenog) sustava, otežava tijelu borbu protiv infekcija i upala te dovodi do pojave različitih bolesti. Ako se infekcija HIV-om ne liječi, s vremenom uzrokuje AIDS – istaknuo je dr. Beneš.

Od trenutka zaraze do razvoja AIDS-a može proći od jedne do 15 godina. Akutna HIV-infekcija razvija se od tri do šest tjedana nakon zaražavanja i traje oko 1 do 2 tjedna. A kako se prenosi?

– Više je načina prijenosa HIV-a pa je važno ne osuđivati, stigmatizirati zaražene i vezati HIV uz određenu skupinu ljudi. Danas postoji mnogo težih bolesti od HIV-a. Uz današnju modernu terapiju antiretrovirusnim lijekovima kojim se infekcija HIV-om uspješno liječi i medicinu koja je napredovala osoba s HIV-om, za razliku od vremena kada je za nju to bilo smrtna presuda, može živjeti jednako dugo kao i osoba bez HIV-a. Uz liječenje to je kronična bolest s kojom osoba može doživjeti očekivani životni vijek.

Izvor infekcije je HIV-om zaražena osoba u svim stadijima infekcije. Najčešće zabilježeni put zaraze je nezaštićeni spolni odnos (oralni, vaginalni i analni) sa zaraženom osobom. Bolest se prenosi i izravnim unosom krvi zaražene osobe u organizam nezaražene osobe (najčešće dijeljenjem pribora za intravensko ubrizgavanje droga, a najrjeđe primanjem krvi), putem žlijezda slinovnica u doticaju sa zaraženom osobom, tj. kontaktom ozlijeđene kože, odnosno sluznice s krvlju, odnosno sjemenom tekućinom ili sekretom rodnice zaražene osobe, te sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja. U rizičnoj skupini su i medicinske sestre i tehničari koji rade sa zaraženim bolesnicima – kazao je dr. Beneš.

HIV se NE prenosi: rukovanjem, grljenjem i drugim uobičajenim međuljudskim kontaktima, dodirom s predmetima kao što su javne telefonske govornice, novac, ručke u vlaku, tramvaju ili autobusu, uporabom javnih zahoda, bazena ili sauna, posuđem za jelo, čašama, ručnicima, posteljinom, šmrcanjem, kašljem i kihanjem, uobičajenim pregledom kod liječnika niti uobičajenim pregledom i popravkom zuba kod stomatologa, putem domaćih životinja, insektima, davanjem krvi ili tijekom uobičajene njege oboljeloga od AIDS-a.

SIMPTOMI HIV INFEKCIJE/AIDS-a?

– HIV je virus humane imunodeficijencije. On napada stanice imunološkog sustava, što slabi imunološki sustav i otežava tijelu borbu protiv infekcija i upala. Ako se infekcija HIV-om ne liječi, s vremenom uzrokuje AIDS. AIDS je engleska skraćenica za sindrom stečenog nedostatka imunosti, završnu fazu infekcije HIV-om do koje dolazi ako se osoba ne liječi. Danas postoje antiretrovirusni lijekovi kojim se infekcija HIV-om uspješno liječi i uz liječenje je to kronična bolest s kojom osoba može doživjeti očekivani životni vijek.
Testiranje je moguće već nakon tri tjedna od sumnje u rizični spolni kontakt i pojave simptoma koji oponašaju grupu ili virozu; vrućica, bol u mišićima, kašalj i upala grla, slabost, neki plućni simptomi, mučnina, osip, otečeni limfni čvorovi. Nakon toga slijedi asimptomatska faza bolesti koja obično traje 10-ak godina – istaknuo je dr. Beneš.

Strahovi povezani s AIDS-on su kod ljudi veliki, a izazivaju ih razne pojave kao što su nedostatak razumijevanja bolesti, mitovi o prijenosu virusa, društveni strahovi u vezi sa seksualnošću, neodgovorno medijsko praćenje pandemije, činjenica da je AIDS neizlječiv, strahovi povezani sa smrću itd.

Kada se pojavio virus HIV-a izgledalo je da se protiv njega ne može boriti i od njega se umiralo. No nađeni su testovi, lijekovi te je danas uz rano otkrivanje i liječenje, život zaraženih znatno produžen i smanjene su im tegobe.

PREVENCIJA NAJVAŽNIJA

Iako su s vremenom napravljeni mnogi koraci naprijed, AIDS je i dalje nažalost aktualni problem pa akcije koje se provode povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a Djelatnosti javnog zdravstva i Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja te pozivi na testiranje na hepatitis B virus, hepatitis C virus i HIV tome i više nego pridonose.

– Hrvatska se svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije u općoj populaciji, no određene skupine stanovništva imaju veći rizik za zarazu. Stoga je za osobe koje su bile izložene zarazi važno testiranje koje omogućuje rano otkrivanje i pravovremeno liječenje. Važna je i prevencija ostalih spolno prenosivih bolesti kao što su sifilis, klamidija, gonoreja, hepatitis B i C, infekcija HPV-om, jer ako se one pravodobno ne prepoznaju i ne liječe, također mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije i posljedice.

Republika Hrvatska je organizirana u prevenciji i liječenju HIV-a. Kod nas je incidencija duplo manja nego u prosjeku EU. S obzirom da se od HIV-a nije moguće izliječiti, važna je prevencija i rano otkrivanje bolesti. Nadam se da ove javne akcije Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ promiču svijest o svakoj bolesti, pridonose promjeni razmišljanja ljudi. Glavna poruka ovog Svjetskog dana borbe protiv HIV-a je ako netko i oboli od HIV-a postoji način da se to drži pod kontrolom, da ta osobe ne zarazi drugu jer se lijekovima danas može držati ta razina virusa skoro ispod detektibilne i da ta osoba do kraja života nikada ne mora ugroziti drugu osobu poručio je dr. Beneš. 

 (www.icv.hr, rtk)