Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog dvadeset i prvu godinu zaredom, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije. Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2021.-2023.. godine je Dostupnost zdravstvene zaštite a fokus ovogodišnjeg obilježavanje je na dostupnosti edukacije o šećernoj bolesti sa sloganom Edukacijom do bolje sutrašnjice. Povodom ovogodišnjeg obilježavanja naše minute emisije Zdravi kutak posvetili smo upravo dijabetesu, a s njim nas je upoznao doktor Ivan Andražević koji nam je rekao nešto više o ovoj bolesti te kako si oboljeli mogu dodatno zaštititi od raznih komplikacija.
– Šećerna bolest dakle predstavlja stanje povišenog šećera u krvi i koji kroz duže vrijeme čini štetu našem organizmu. Stanje dijabetesa u čestom je broju slučajeva zapravo asimptomatsko, dok su neki od specifičnih simptoma dijabetesa tipa 2 učestalo mokrenje, povećana žeđ, slabost, umor te rane koje teško cijele. Mi često radimo preventivna mjerenja baš iz tog razloga, dali osoba ima dijabetes može se provjeriti i na nekim rutinskim pregledima te se zna dogoditi da osoba ima povišen šećer, a da za to nije niti znala i već se tada mogu primjetiti prve komplikacije. Također, osobe koje imaju šećernu bolest moraju paziti na davanje inzulina, a u posljednje vrijeme, uz mjerenje s prsta, dostupni su nam i senzori s kojima u svakom trenutku možemo izmjeriti trenutno stanje šećera u krvi, kao i kakvo je stanje bilo unazad osam sati- istaknuo je Ivan i dodao kako je šećerna bolest često povezana s genetskim predispozicijama.
– Svatko ima genetsku predispoziciju za razvoj šećerne bolesti, no najčešći je rizik neuredan način života, povećana tjelesna masa, loš izbor hrane i neredovita aktivnost. Oni koji imaju dijabetes liječe se kod liječnika opće prakse, to najčešće budu tablete, rijetko kada inzulin, no ponavljam najvažnije je voditi zdrav način života kako se nebi razvila ozbiljnija stanja. Dovoljna je šetnja od pola sata, mediteranski način prehrane i sve to trebalo bi u dobroj mjeri spriječiti daljni razvoj bolesti- kaže i dodaje.
– Kada se već razviju određene komplikacije, one znaju biti razne, a tu je u prvu ruku propadanje bubrežnih funkcija, problemi sa stopalima, ranama, pa čak i amputacije, a također se u velikoj mjeri ošteti i vid. Svakako najopasniji problem je kardiovaskularni rizik od srčanih i moždanih udara, tako da je svakako preporuka da se poslušaju liječnici i da osoba vodi što više brigu o sebi- zaključio je.
Dodajmo kako svjetske procjene govore da 537 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću. Čak polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti te ne prima liječenje. Među nešto više od 6,7 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka treća osoba mlađa je od 60 godina. U Europi od šećerne bolesti boluje 61 milijun osoba u dobi od 20 do 79 godina, a troškovi liječenja i skrbi za šećernu bolest iznose 189 milijardi američkih dolara godišnje. Ipak, više od milijun osoba godišnje umre od njezinih posljedica.
Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2021. bilo 327.785 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000, a šećerna bolest bila je 3. vodeći uzrok smrti u 2020. godini.
(www.icv.hr)
