U emisiji Nedjeljom aktualno ICV radija gostovao je virovitičko-podravski župan Igor Andrović. Tema emisije bili su županijski projekti i djelatnosti, uključujući područja zdravstva, školstva, gospodarstva i poljoprivrede. Jedna od ključnih tema bila je nedavno najavljena izgradnja brzih cesta do županijskih središta koja nisu povezana na autoceste.

– Ova Vlada je krenula u novi mandat i kao što imamo prilike vidjeti, ovdje na našem području, izgradnja brze ceste dobro napreduje, pogotovo ovaj dio od Virovitice do Špišić Bukovice. Moram pritom spomenuti da je ta dionica od Vrbovca do Virovitice podijeljena u četiri etape, s time da je dio do Bjelovara gotov. Ostao je još spoj Bjelovara s Viroviticom koji je podijeljen u četiri etape:  Bjelovar – Čvorište Bulinac, Čvorište Bulinac – Čvorište Špišić Bukovica, Čvorište Špišić Bukovica – Čvorište Virovitica i Čvorište Virovitica – Čvorište Terezino Polje – rekao je župan, dodajući kako se etapa tri, Čvorište Špišić Bukovica – Čvorište Virovitica gradi, a ugovor je potpisan za prve dvije etape, dionicu od Bjelovara do Čvorišta Bulinac i potom do Špišić Bukovice.

– Riječ je o oko 25 kilometara koji su podijeljeni na dvije podetape, Bulinac – Velika Pisanica i Velika Pisanica – Špišić Bukovica. Najvažnije u svemu je da su sredstva osigurana. Naša brza cesta i cesta Solin – Split jedine su koje će se financirati dijelom iz Europskih fondova. Ono što je uvijek problem kada nešto gradite je dokumentacija. Na njoj se iscrpno radi. Glavni projekt je gotov, međutim potreban je dokaz pravnog interesa. To znači da mora biti vidljivo gdje su čestice u vlasništvu Hrvatskih cesta, a potom je potreban otkup zemljišta privatnika te potom izvlaštenje. Tu smo mi kao Županija odradili veliki posao i pomogli Hrvatskim cestama, sve kako bi projekt što prije krenuo u realizaciju – rekao je župan Andrović, ističući kako se u projektima ovog tipa kriju brojni problemi.

– Iako se ne čini komplicirano, postoji puno detalja. Često se smatra da jednostavno samo treba graditi, no puno je stvari koje se moraju riješiti prije toga, posebice kada je riječ o imovinsko-pravnim odnosima. Primjerice, imali smo slučajeva gdje cesta treba proći na području gdje su kuće. Hrvatske ceste tu su nam pomogle pronaći zamjenske kuće koje bismo mogli otkupiti te riješiti imovinsko-pravne odnose s privatnim vlasnicima. Ispada da je novac na kraju najmanji problem, no uspješno rješavamo sve teškoće – naglašava Andrović.

Nakon brze ceste župan je govorio i o sastanku u HGK – Županijskoj komori Virovitica na kojemu se razgovaralo o financiranje sporta od strane poduzetnika.

– Cijela ta priča ovisi o državi i njenoj politici. Kada bi se išlo u poreznu reformu gdje bi poduzetnici bili rasterećeni poreznih davanja ako bi ulagali u sport, sigurno da bi im to bila velika potpora i motiv za takvo ulaganje. Danas poduzetnik neće ulagati ako mu se barem dio ne vrati. Tako da postoji ideja da se možda porez na dobit ili neki drugi umanje onoliko koliko se bude ulagalo u sport. Mi smo kao Županija, kao i Grad Virovitica, doista puno napravili u proteklom razdoblju na području sportske infrastrukture, sportskih dvorana, školskih dvorana, tu je hala Viroexpo, a u Virovitici će se raditi i atletska staza. Planiramo novu dvoranu u Slatini i Pitomači i to su preduvjeti za sport. Infrasturktura postoji, ali svima nedostaje novca i sponzora, a upravo to bi bio jedan od načina za sponzorstva koja bi pomogla razvoju sporta – rekao je župan Andrović, dodavši kako su se Županija i županijska Sportska zajednica javili na natječaj Ministarstva turizma i sporta koje je osiguralo sredstva za ovu godinu, a za iduću će dobiti 280 tisuća eura koja će ići za plaće licenciranim trenerima i za opremu za klubove na području naše županije.

Župan Andrović je najavio i velika ulaganja u školstvo u narednom razdoblju.

– Trenutno pripremamo građevinsku dokumentaciju za novu gimnaziju u Virovitici, koja bi se gradila u Južnom bloku gdje je Grad osigurao zemljište. Taj projekt smo prijavili na natječaj Ministarstva obrazovanja i vidjet ćemo koliko ćemo uspjeti dobiti sredstva za sufinanciranje. Veliki je to iznos koji se predviđa, nekih 15 do 20 milijuna eura. Vlastitim sredstvima to jednostavno ne bismo mogli. Cilj je da se poveća broj gimnazijskih programa, a u postojećoj zgradi u središtu grada koja je zaštićeno kulturno dobro to nije izvedivo. Jednostavno nema prostora za širenje, a uz to gimnazija nema ni sportsku dvoranu, a u novoj zgradi je predviđena i velika trodijelna sportska dvorana. Vidjet ćemo hoće li taj projekt proći i u kojem iznosu. Ono što nas doista očekuje u idućem razdoblju su velike investicije u obrazovanje, pogotovo u osnovne škole zbog jednosmjenskog rada koji treba biti osiguran do 2027. godine – naglasio je župan, ističući kako imaju suglasnost Ministarstva za novu zgradu osnovne škole s trodijelnom sportskom dvoranom u Pitomači, za novu školu u Orahovici te za rekonstrukciju Osnovne škole Josipa Kozarca u Slatini u sklopu kojeg bi se izgradila trodijelna sportska dvorana.

– Čekamo još suglasnosti za manje škole na području županije kako bi svi učenici mogli ići u jednu smjenu. Suhopolje već sad ide u jednu smjenu, ali čekamo suglasnost za dvodijelnu sportsku dvoranu. Uz sve ovo što će se financirati kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti EU, već sada imamo velike investicije u srednje škole. U središtu Virovitice obnavlja se krovište na Gimnaziji Petra Preradovića, koje financira Ministarstvo obrazovanja s 350 tisuća eura. Na betonskom igralištu kraj Gimnazije gradit će se i multifunkcionalni teren koji je prijavljen na natječaj Ministarstva turizma i sporta, a čija je vrijednost oko 117 tisuća eura. Ostaje još košarkaško igralište koje planiramo obnoviti – rekao je župan, dodavši kako je krovište na Srednjoj školi Marka Marulića u Slatini završeno, a vrijedno je 220 tisuća eura.

– U Orahovici provodimo sanaciju svlačionica i sanitarnih čvorova, projekt vrijedan 92 tisuće eura. Sve su to veliki iznosi, dio rješavaju ministarstva, a dio mi kao Županja vlastitim sredstvima. Što se tiče krovišta, tu je stopostotno financiranje od strane resornog ministarstva, dok sanitarne čvorove i sportske terene 15 posto financiramo mi, a ostalo ministarstva i EU fondovi – rekao je Andrović.

Govoreći o sustavima navodnjavanja župan Andrović je napomenuo kako se trenutno na području županije navodnjava oko 3000 hektara, a kada se završe svi projekti, navodnjavanje bi bilo osigurano na 10.000 hektara poljoprivrednih površina.

U nastavku razgovora župan Andrović je govorio o statističkim podacima u gospodarstvu, poput BDP-a.

– Taj BDP je uvijek bio rak-rana. Ima puno stvari o kojima BDP ovisi. Međutim, možemo reći da po tom pitanju doista rastemo. Ako gledamo podatke od 2016. do 2021., mi smo peta županija po rastu BDP-a. Tako da je od 2016. do 2021. BDP veći gotovo 31 posto, odnosno 152 milijuna eura i zauzimamo peto mjesto prema visini povećanja. Dugo godina bili smo nažalost na posljednjem mjestu, ali s podacima iz 2021., koji su posljednji podaci za BDP, pretekli smo i Požeško-slavonsku i Brodsko-posavsku županiju, a približili se Krapinsko-zagorskoj. Vjerujem da ćemo se, kada dođu novi podaci za 2023. ili 2024. godinu, pomaknuti prema sredini te ipak pokazati da se može i da se ove investicije isplate.

Poduzetnici i poljoprivrednici koji su nositelji gospodarstva rade sve bolje i to je uzrok pomaku BDP-a na bolje. Ja ni ne kažem da je Županija zaslužna za rast BDP-a, niti da je samo Županija kriva za nizak BDP. Ima tu više čimbenika,  poduzetnici, poljoprivrednici, stope zaposlenosti, razina plaća, rad na crno koji također utječe na visinu plaće te siva ekonomija. Ima tu puno čimbenika, ali mi kao Županija pokušavamo barem u svom dijelu koji možemo, povećati investicije, samim time i povećati broj zaposlenih te pridonijeti da taj BDP po glavi stanovnika bude što bolji.  Svi zajedno smo, kompletno društvo, poduzetnici i gospodarstvo, sudjelovali u tome da BDP raste i da rastemo puno brže nego 10-15 ostalih županija – naglasio je župan.

Govoreći o gospodarstvu župan je spomenuo Mrežu poduzetničkih inkubatora, županijske potpore poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima te Drvni centar kompetencija kao dobar primjer za gospodarski napredak za koji je, u okviru svojih ovlasti, zaslužna Županija.

Kada je riječ o zdravstvu, župan ističe brojna ulaganja u proteklom razdoblju, kao i planove za budućnost.

– Donedavno smo bili osnivači svih zdravstvenih institucija, no sada je bolnice preuzela država. Do sada smo napravili značajne pomake u opremanje i izgradnju. Posebno velike investicije su napravljene u Općoj bolnici Virovitica. Od izgradnje nove zgrade dnevne bolnice, opremanja kirurških sala, jedinica intenzivnog liječenja. Otvorili smo nedavno novo rodilište i podaci govore kako je udio rodilja izvan naše županije koje su odlučile roditi u našoj bolnici čak 30 posto. Dokaz je to da je to bila odlična investicija te da ćemo i dalje pomagati Općoj bolnici Virovitica, iako nismo osnivači. Očekuje nas energetska obnova stare zgrade bolnice, tako da će i ona napokon biti funkcionalnija – rekao je župan te dodao kako je Županija ostala osnivač Zavoda za hitnu medicinu, Doma zdravlja i Zavoda za javno zdravstvo.

– Iduće godine planiramo započeti izgradnju nove zgrade Zavoda za hitnu medicinu u Virovitici, projekt vrijedan otprilike 5 milijuna eura. Očito je da u ovoj novoj financijskoj perspektivi neće biti mogućnost financiranja zgrade, no pokrenut ćemo to vlastitim sredstvima uz pomoć države. U krugu bolnice, u prostorima Doma zdravlja, radimo Odjel za palijativu. To je ono što nemamo na području naše županije i prijeko nam je potrebno. U Slatini imamo najbolje opremljen, možda čak i u Hrvatskoj, Odjel za fizikalnu terapiju. Plan nam je izgraditi novu zgradu Doma zdravlja u Pitomači, a imamo i gotov projekt za ambulantu u Gornjem Bazju za općinu Lukač – ističe Andrović te dodaje kako će Županija nastaviti provoditi mjere kojima se potiče dolazak i ostanak medicinskih djelatnika.

Župan je na kraju emisije naglasio kako je uvijek spreman saslušati prijedloge građana.

– Mi kao Županija ne brinemo o nogostupima, cestama i rasvjeti, znam da je to ono što građane često najviše brine, no otvoreni smo za sve prijedloge i ideje. Rado ćemo ih saslušati i, u našim mogućnostima i djelokrugu, uvrstiti u planove, proračun i pokušati ih realizirati – zaključio je župan Igor Andrović.

(icv.hr, mk)