Serijal “Ogledalo zajednice: Životne priče žena na selu” osvijetlio je nevjerojatnu snagu i predanost žena koje svakodnevno oblikuju svoje zajednice, unatoč brojnim izazovima s kojima se suočavaju. Kroz priče žena iz ruralnih područja, pokazali smo koliko je njihov rad važan, ali često neprepoznat. One su nositeljice obiteljske skrbi, čuvarice tradicije i poticateljice inovacija, no istovremeno suočene s dubokim neravnotežama u pristupu resursima, pravima i mogućnostima.

Desa Kolesarić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Virovitičko-podravske županije, ističe da žene na selu obavljaju ključne poslove, ali njihov rad često nije priznat.

– Žene na selu obavljaju dvostruki teret – one su odgovorne za kućanstvo, brigu o djeci i starijima, dok istovremeno održavaju poljoprivredna gospodarstva i pokreću ekonomske aktivnosti. Iako njihov doprinos ruralnim zajednicama često ostaje neprepoznat, njihov rad je temelj opstanka tih zajednica – naglašava Kolesarić.

S obzirom na specifične izazove, Kolesarić upozorava da je patrijarhalna struktura na selu i dalje vrlo prisutna.

– Na selu je patrijarhat posebno jak, a žene su često isključene iz donošenja odluka i javnog života. Zakonodavno smo učinili značajne korake prema ravnopravnosti, ali u praksi se vlasništvo i moć često nalaze u rukama muškaraca – objašnjava Kolesarić.

Žene na selu suočavaju se s ozbiljnim infrastrukturnim problemima koji otežavaju svakodnevni život.

– Veliki problem je prometna izoliranost. Žene nemaju pristup vrtićima, zdravstvenoj zaštiti ili obrazovanju za svoju djecu. Kad u nekom mjestu nema osnovne infrastrukture, žena nema ni mogućnost zapošljavanja – kaže Kolesarić.

Jedan od najvećih problema, prema riječima Kolesarić, je nevidljivost rada žena.

IMG 4268
fotoAnita Zeko

– Žene na selu doprinose ekonomiji na mnogo načina – kroz poljoprivrednu proizvodnju, brigu o starijima ili vođenje kućanstava. No, njihov doprinos rijetko je priznat jer nemaju vlastita primanja ili formalnu zaposlenost – ističe.

Mnoge žene pokreću vlastite projekte koji spajaju tradiciju i inovacije. Unatoč izazovima, žene na selu imaju ogroman potencijal za doprinos razvoju zajednica.

– Ruralne žene su kreativne, inovativne i prilagodljive. Često one pokreću projekte poput proizvodnje ekoloških proizvoda, razvoja seoskog turizma ili očuvanja kulturne baštine. Njihove ideje su ono što može modernizirati selo – kaže Kolesarić. 

Za pravi napredak, nužno je ulagati u ženska prava, obrazovanje i razvijanje infrastrukture.

– Potrebno je razviti infrastrukturu – vrtiće, zdravstvene ustanove i prometnu povezanost. Osim toga, važno je osigurati edukaciju i financijske poticaje ženama koje žele pokrenuti vlastite projekte – kaže Kolesarić.

Kolesarić također naglašava važnost političkog angažmana žena, ističući da je nužno omogućiti im aktivno sudjelovanje u donošenju odluka.

– Žene moraju biti uključene u donošenje odluka jer bez njih nema održivog razvoja sela. Njihova perspektiva je nužna za bolje planiranje i kvalitetniji život u ruralnim sredinama – zaključuje Kolesarić.

Za kraj, Desa Kolesarić ima poruku za sve žene na selu.

– Obrazujte se, budite solidarne jedna prema drugoj i ne bojte se iznositi svoje ideje. Vaš rad ima vrijednost, i zajednica bez vas ne može napredovati. Borite se za svoja prava jer borba za ravnopravnost nije nikome ništa oduzela, već je svima donijela napredak – poručila je.

Članak je dio serijala „Ogledalo zajednice: Životne priče žena na selu” te je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti. 

Sve priče i dijelove ovog serijala možete pronaći na poveznicama koje donosimo u nastavku: 

(icv.hr, Željka Đaković Leš)