Brojni Orahovčani dosad su ostavlili trag na državnoj, ali i svjetskoj razini, a tim putem krenula je i Dragana Rajković (41), doktorica povijesti koja oduševljava svojom voljom, znanjem i stručnošću u cilju upoznavanja šire javnosti s velikom vrijednošću hrvatske povijesti s posebnim naglaskom na povijest Slavonije i Baranje. Viša je kustosica u Arheološkom muzeju Osijek na Prapovijesnom odjelu i bavi se razdobljima neolitika i eneolitika te u muzeju vodi veći broj zbirki upravo iz tih razdoblja.

Njezina priča počela je diplomom na Studiju arheologije i povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala na temama iz prapovijesti.

-Od ove godine sam i speleolog-pripravnik jer sam završila speleološku školu u Speleološkom odsjeku PDS Velebit u Zagrebu. Najveći dio mog posla uključuje arheološka istraživanja u Slavoniji i Baranji, čiji sam i voditelj, a do sada sam bila i mentor mnogim mladim kustosima i studentima koje u Arheološkom muzeju osposobljavamo za samostalni rad. Zadnje dvije godine predajem i na Odsjeku za povijest na Filozofskom fakultetu u Osijeku kao vanjski suradnik gdje izvodim nastavu iz kolegija Uvod u prapovijest – započela je Dragana.

Antonio Lovrinčević

Do sada je bila autor mnogih izložbi na koje je posebno ponosna.

-Od izložbi čiji sam autor, izdvojila bih svoju prvu izložbu, a koja je posvećena upravo arheologiji Orahovice i okolice pod nazivom “Šire područje Orahovice u zrcalu arheoloških nalaza“ održane u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Orahovici i profesora Zorislava Milkovića, potom izložbu “Sarvaš-povijest jednog lokaliteta” koju sam postavila s kolegicom Jacqueline Balen te zadnju izložbu prošle godine “Tisućljeća među rijekama – arheologija međurječja – najnovija arheološka istraživanja na području Baranje“ koja je postavljena povodom Znanstvenog skupa Hrvatskog arheološkog društva, a u koautorstvu s kolegama Jacqueline Balen i Igorom Vukmanićem – nastavlja Dragana Rajković.

Naglašava kako ju u posljednje vrijeme najviše veseli rad s djecom pa je započela s radionicama s vrtićancima u kojima ih vodi na terene i upoznaje s arheologijom. Upravo taj rad s djecom rodio je u njoj ideju za sjajnu priču, slikovnicu za djecu pod nazivom “Priča o neolitiku” koju je nedavno objavila i promovirala, a kojom mališani u ranom školskom obrazovanju na “svoj način” mogu naučiti puno o povijesti.

-Ideja za samu slikovnicu “Priča o neolitiku” nastala je vrlo davno jer svi mi kustosi koji radimo u muzeju, uvidjeli smo da su naša najvjernija publika upravo djeca, mladi, vrtićarci, školarci pa naravno i studenti koji s velikom znatiželjom posjećuju muzej, ali i arheološka istraživanja. Slikovnica je nastala iz želje da se prošlost, konkretno, razdoblje neolitika, približi upravo njima. Kao arheolog sudjelovala sam na velikom broju istraživanja i svjesna sam koliko je teško prenijeti naša otkrića ljudima, posebice ukoliko se radi o tek finim nijansama u bojama slojeva i ako nisu ostale sačuvane konkretne stvari, kao što su ostaci kuća, hramova, ceste, grobovi. Često se susrećemo s pitanjima “a čemu je to služilo” ili “koja je funkcija tog predmeta”? Predmeti poslagani u našim vitrinama u muzeju su doista impresivni, posebice s lokaliteta Hermanov vinograd u Osijeku, a kroz ove ilustracije željeli smo im udahnuti život. Kada posjetitelj uzme u ruke ovu slikovnicu, predmete iz knjige može povezati s onima u vitrini i vjerujem da će to biti jako zanimljivo našoj publici – priča Dragana.

Riječ je o zaista jedinstvenom uratku u koji je utkano puno truda i rada uz potporu ljudi s kojima je ova slikovnica dobila puni izgled.

-Imala sam sreću da me naša cijenjena umjetnica Ana Sladetić povezala s ilustratorom Ivanom Šivkom, koji ima ogromno iskustvo u izradi ilustracija i nevjerojatan senzibilitet za prošlost. Raditi s njim na ovom projektu bilo je pravo zadovoljstvo jer su nam se ideje i ciljevi od samog početka u potpunosti poklapali. Imam i veliku sreću što dugi niz godina surađujem s kolegom Marinom Mađerićem koji radi dokumentacijske poslove na terenu i specijalizirao se za arheološke digitalne 3D rekonstrukcije i vizualizacije što je i napravio za lokalitet Hermanov vinograd u ovoj slikovnici. Za mene ova slikovnica ima veliki značaj jer sam se s njom željela obratiti djeci koja u sebi nose onu nevinu znatiželju koja kao da kasnije u životu malo splasne. Najviše to vidim u komunikaciji sa svojom djevojčicom Tiom, koja se upravo savršeno uklapa u ovaj opis. Željela sam ih upoznati s arheologijom i tko zna, možda upravo ova knjiga nadahne neko dijete da krene istraživačkim putem arheologa – kaže Dragana.

Oni koji je poznaju znaju da je osoba koja je stalno u pokretu, uvijek traži i teži nečem novom stoga je njen plan za budućnost zasigurno pun noviteta i odličnih ideja.

-Moji istraživački interesi su doista veliki i najviše usmjereni na istraživanje neolitičkih lokaliteta u Slavoniji i Baranji. I dalje nastavljamo s istraživanjem lokaliteta u Kotlini koji nas svake godine oduševi svojim bogatim nalazima, posebice ukopima pokojnika s bogatim prilozima. Ove godine smo ponovno istražili grobove, vrlo mladih individua koji su osim standardnih priloga oruđa i keramičkih posuda uz pokojnika imali kostur psa i kostur kornjače. Pred takvim scenama, malo tko može ostati ravnodušan i velika mi je želja u budućnosti kroz izložbu i katalog prezentirati upravo ovaj lokalitet široj muzejskoj publici. U planu nam je i jedan projekt u suradnji s Parkom prirode Papuk koji smo planirali pokrenuti od sljedeće godine, ali nadam se da ću o tome nešto više reći u budućnosti, kad cijela ideja zaživi. Kao strastveni planinar želim zajedno s kolegama spojiti planinarenje, arheologiju i speleologiju i to upravo na Papuku, a sada je tu i slikovnica “Priča o neolitiku” koju nam je želja što više promovirati – zaključila je ova iznimna Orahovčanka, možemo slobodno reći čuvarica slavonske povijesti.

(www.icv.hr, vg)