Tehnološki napredak omogućuje sve preciznije vremenske prognoze i bolje razumijevanje klimatskih promjena. Iza tih prognoza stoji složen rad stručnjaka i moćnih računalnih sustava. Da nas u budućnosti očekuju još precizniji modeli, ali i novi izazovi u praćenju sve dinamičnijih klimatskih pojava, potvrdio je i Virovitičanin Endi Keresturi gostujući u emisiji “Prozor u digitalno” Hrvatskog radija.

Keresturi, inače voditelj Odjela za primijenjeno modeliranje Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu, govorio je o ograničenjima i mogućnostima vremenskih prognoza, otkrio što su vremenski prognostički modeli i koja je tehnologija za sve to potrebna. Prognoza vremena računalno je izrazito zahtjevan posao stoga superračunala u ovom području dobivaju svoju punu svrhu.

-Superračunalo kolokvijalnog naziva Neverin, koje koristi DHMZ, nabavljeno je prije četiri godine i naš je glavni alat pri izradi prognoze vremena. Riječ je o “stroju” koji ima respektabilan broj procesorskih jezgri – više od dvanaest tisuća, ukupne snage od 373 teraflopsa. Radna memorija ovog računala je 25, a diskovni prostor 1000 terabajta – rekao je u uvodu Keresturi naglasivši kako je takva računalna snaga dovoljna za operativnu primjenu numeričkog modela za prognozu vremena na mreži točaka od dva kilometra horizontalne razlučivosti u širem području Hrvatske.

Neverin je u pogonu 24 sata svih sedam dana u tjednu.

-Superračunalo je u konstantnoj upotrebi i sastavni je dio našeg posla, odnosno svih nas koji radimo ne samo u smjenama već i na dežurstvima i pratimo da se te prognoze uspješno izvršavaju, a osim za operativnu primjenu, koristi se i za istraživački rad. Zbog odličnih performansi, računalo dopušta da se operativa odvija paralelno s istraživanjem što naravno nije bio slučaj na prijašnjem računalu što je uvelike otežavalo naš rad – naglasio je Keresturi.

Uz znanje, potrebno je i puno truda.

-Modeli se danas ne rade od nule! Konkretno, mi u Hrvatskoj radimo na takozvanom ALADIN sustavu za numeričku prognozu vremena koji razvija i operativno koristi 26 nacionalnih meteoroloških službi udruženih u ACCORD – konzorcij za istraživanje i razvoj modeliranja na konvektivnoj skali. Model je ogroman i ne postoji čovjek koji sam može održavati, razvijati niti imati pregled svega toga i zato na tim modelima radi više udruženih institucija i zemalja – naglasio je Keresturi i napomenuo kako je, za potrebe svog doktorata, promijenio i poboljšao samo jedan mali dio tog modela, a za sustavan razvoj potrebno je široko stručno znanje odnosno suradnja brojnih informatičara, fizičara, matematičara…

DHMZ u svom radu koristi i europske računalne resurse, a tom prigodom Keresturi je objasnio i kako se nose s prikupljanjem velikih količina podataka koje su potrebne za izvršavanje samog modela, odnosno računalnog programa koji ima nekoliko milijuna linija koda.

-Za prognozu vremena potrebna je doista velika količina podataka. Za primjer, na dnevnoj bazi, u svijetu, dostupno je oko sto milijuna podataka pojedinačnih raznih mjerenja. U Hrvatskoj, prognoze modela operativno se izrađuju na superračunalu DHMZ-a četiri puta dnevno te za 72 sata unaprijed sa satnom dostupnošću prognostičkih podataka. Za određivanje početnog stanja atmosfere od kojeg započinje proračun prognoze (početni uvjeti) koristi se metoda asimilacije podataka i tu superračunalo dobiva svoju punu svrhu. U postupku asimilacije podataka koriste se brojna meteorološka mjerenja i motrenja nad područjem Hrvatske i okolnih zemalja kao što su satelitska, avionska, radiosondažna, s prizemnih meteoroloških postaja i slično. Dakle, nakon prikupljanja podataka, u obradi je gotovo 100 tisuća mjernih zapisa koje u prvoj mjeri čine osnovni meteorološki elementi poput temperature, smjera i brzine vjetra, vlažnosti zraka, naoblake, količine oborine i tlaka zraka. Budući da je u modelu ALADIN/HR područje prognoziranja prostorno ograničeno, za proračun su potrebni i meteorološki uvjeti izvan njegove domene koji se dobivaju od globalnog prognostičkog modela IFS Europskog centra za srednjeročne prognoze vremena (ECMWF). Najveća horizontalna razlučivost modela na kojoj se trenutno operativno primjenjuje model ALADIN/HR je 2 kilometra – rekao je E. Keresturi i naglasio kako je riječ o vrlo zahtjevnom procesu za čiji je uspjeh, uz jake računalne resurse, potrebna i dobra internetska veza s obzirom da postoji i rok u kojem vremenska prognoza mora biti gotova i isporučena korisnicima.

Ukratko je objasnio i kako superračunalo može predvidjeti ekstremne vremenske pojave.

-To se radi kontinuirano primjenom već spomenutih modela. Jedna od glavnih namjena tih modela je predvidjeti ekstremne pojave koje uzrokuju goleme štete i dugotrajne posljedice. Sunčan dan pa čak i kišni, danas je puno lakše prognozirati, dok je već prognoza tuče ili grmljavinskog nevremena na lokalnoj razini puno teža jer zahtjeva visoke rezolucije tih modela. Znanje je postojalo i ranije, prije desetak ili petnaestak godina, ali ne i računalna snaga koja bi mogla upogoniti modele dovoljno velike rezolucije da mogu razlučiti lokalne pojave poput grmljavinskog nevremena ili tornada. Za to je potrebna velika preciznost tih modela koja još nije u potpunosti dostupna, ali prema tome polako idemo i to je ono čemu težimo – istaknuo je Keresturi.

(icv.hr, ts, radio.hrt.hr)