Nekadašnji „kuharski praktikum“ u Industrijsko-obrtničkoj školi Virovitica danas je prepun djevojaka koje i dalje nešto kuhaju – ali nije riječ o hrani. Naime, ta je učionica prenamijenjena za proizvodnju različitih kozmetičkih proizvoda u sklopu Učeničke zadruge Marljive ruke, koja se sastoji od 5 sekcija (cvjećarsko-vrtlarska, stolarska, strojarska, kozmetička i frizerska), i predmeta Primijenjena kemija i Kozmetologija.
Od raznih balzama, cinkove paste, prirodnih sapuna, soli za kupanje, pilinga, šumećih kuglica za kupku, prirodnih dezodoransa, kreme za okoloočno područje do one za pelensko područje (poznate Salaj masti) – sve to produkt je vrijednih ruku učenica kozmetičkog smjera, pod palicom Marine Nemet, nastavnice kemije u frizerskoj i kozmetičkoj struci.
Dora JagarinecSAME SVOJE MAJSTORICE
U moru štetnih sastojaka umjetnog podrijetla, ova Učenička zadruga trudi se koristiti što prirodnije sirovine, one koje svatko od nas može napraviti doma.
– Kada djevojke završe treći razred, dobiju zadatak tijekom ljeta napraviti domaći macerat, kako bi dolaskom nove školske godine isti mogle miješati s raznim eteričnim uljima i pčelinjim voskom u izradi balzama. Primjerice, svatko od nas doma ima mrkvu, peršin, orah, ružu, ružmarin, lavandu ili smilje. Macerat nastaje potapanjem određene biljke u ulje, a nakon što odstoji određeno vrijeme, dobro procijedite i dobijete prirodnu sirovinu. Kako sam kemičar po struci, zaista sam se trudila prenijeti svojim učenicama svijest o prirodnim proizvodima i svim njihovim dobrobitima – objašnjava Marina Nemet.
Prirodni sapuni u ovom su praktikumu rađeni takozvanim hladnim postupkom koji je bolji od onog „toplog“ jer visoko vrijedni sastojci ulja ostaju očuvani i ne uništavaju se termičkom obradom, govori nam kemičarka.
Za jednu „štrucu“ sapuna djevojkama je potrebno otprilike sat vremena posla, a potom ista ta štruca treba odstajati 24 sata, sljedećeg dana se reže i kao produkt nastane desetak sapuna koji moraju biti 40 dana na takozvanom „zrenju“ prije nego li su spremni za upotrebu.
Dora JagarinecKUPCI – KOLEGE IZ ZBORNICE
Dio proizvoda koje naprave učenice koriste za potrebe praktične nastave u kozmetičkom praktikumu, a drugi dio – pokušaju prodati.
– Kolege iz zbornice često kupuju naše proizvode, a riječ je o zaista simboličnim cijenama, tek toliko da nadoknadimo trošak potrošnog materijala. Isto tako, ovi kozmetički proizvodi služe nam za promociju na različitim sajmovima koje obilazimo. No, sve kreće od nas samih. Ništa ne dijelimo dalje, a da nismo prethodno to isprobale doma. Nekada se zna dogoditi greška kojoj ne znamo uzrok. Na različitim temperaturama, proizvod ispadne totalno neupotrebljiv, stoga ne ide dalje od naše učionice – govori nastavnica, dodavši kako se na greškama uči pa iste ne smatraju neuspjehom.
Jedne od marljivih ruku ove Učeničke zadruge su Enea Vokal i Tena Bukovčan. U izradi kozmetičkih proizvoda uživaju, kao i u svojoj struci, a sada kada su sposobne same napraviti iste te proizvode, drugačije gledaju na one kupovne, kažu.
Dora Jagarinec– Prije nisam obraćala pažnju na sastojke proizvoda u trgovini, ali sada kada ih sama izrađujem, zamjećujem sve više i moram priznati – ima dosta umjetnih tvari – govori učenica Enea.
Ono što same proizvode, stavljajući fokus na prirodne sastojke, ove djevojke koriste i u vlastitim domovima.
– Osobno koristim cinkovu pastu koja je odlična za prištiće. Isušuje ih i pomaže u povlačenju te upale – dodaje Tena.
LIJEK ZA SVE – RAKIJA!
Sve ono što nastavnica Nemet uči ove kozmetičarke, tradicija je koja se prenosi s koljena na koljeno, objašnjava.
– Moja baka je bila ta koja je voljela prirodnu medicinu i jednim dijelom prenijela tu ljubav i na mene, kao i potrebu da sve ono što mogu – izradim sama. Naši stari uvijek su imali nešto „pri ruci“ i za svaki problem našli su prirodno rješenje. Primjerice, kod izrade sapuna koristili su pepeo kao jako lužnatu tvar koja se dugo kuhala, a potom cijedila. Isto tako, tu je i nezaobilazna svinjska mast, kao i rakija koja je lijek za sve (smijeh). Narodna medicina, poput oguljenih krumpira u čarapama za borbu protiv visoke temperature ili pak listova kupusa koji izvlače upale, zadržala se generacijama nakon – prisjeća se ova kemičarka.
Umivanje u rosi i cvjetnim vodicama nešto je što ju podsjeća na njenu baku. Naši stari oslanjali su se i na razno bilje, poput gaveza. Gavez je ujedno bio i povod našeg razgovora.
Naime, IOŠ Virovitica sudjeluje u međuškolskom projektu „Kozmetika naših baka“ koji se provodi u 4 hrvatske škole. Cilj projekta jest razvijanje svijesti o važnosti upotrebe prirodne kozmetike te očuvanja kulture svoga zavičaja.
CanvaČUDOTVORNI GAVEZ
Svaka je škola odabrala određenu biljku koju će od početka uzgojiti, a potom od nje napraviti i određeni proizvod. Buje je odabralo smilje, Pitomača kamilicu, Karlovac ružmarin, a Virovitica gavez – biljku za koju je poznato od davnina da pomaže kod raznih zdravstvenih problema, a jedini je prirodni lijek koji pomaže kod čukljeva i deformacije palca.
– Prije svega, gavez je divlja biljka koja raste na vlažnom tlu i ne može tako lako „uzgojiti“. Jednom kada se izvadi iz zemlje, mora se dobro očistiti, osušiti, staviti macerirati i ocijediti. Mast od gaveza djelotvorna je ponajviše za uganuća i ozljede. Primjerice, svi smo svjesni koliko udarac u mali nožni prst zna biti neugodan. Tu gavez pokazuje svoje mnogobrojne blagodati – ističe Nemet, koja je ujedno i voditeljica prethodno spomenutog projekta.
Gavez pomaže i ljudima i životinjama. Ako ga primijenite odmah kod svježe rane, sprečava trovanje krvi, a uz njega i najdublje rane zarastaju bez ožiljaka.
Isto tako, može pomoći kod psorijaze, proširenih vena, deformacije palca, uganuća i iščašenja, reume i artritisa, bolova u leđima, rana, lomova i krvarenja, oteklina i ogrebotina.
Zaključno možemo reći kako su naši stari, koristeći snagu prirodnih sastojaka, uvijek znali što je najbolje za kožu, dok su nas učili tajnama ljepote koje nikada ne izlaze iz mode – još jednom pokazujući da priroda nikada ne griješi.
(icv.hr, dj)
