Zbog dugotrajne nestašice fiziološke otopine u hrvatskim ljekarnama, građani se sve češće okreću kućnoj pripremi otopine za ispiranje nosa, rana ili očiju. Iako mnoge brine sigurnost takve pripreme, doktor Siniša Stevanović, specijalist otorinolaringologije te subspecijalist fonijatrije, ističe da uz osnovna pravila sterilnosti i mjere opreza – otopina pripremljena kod kuće može biti sasvim sigurna za korištenje.

– I sam ju pravim i koristim već godinama. Stari recept kaže da se u litru kipuće vode stave dvije male žličice soli i jedna žličica sode bikarbone. To nije točno kao fiziološka otopina u gramima, ali nije štetno. Ljudi se boje da će staviti previše soli pa da će nešto nagristi, ali neće ništa, to je sigurno – objašnjava dr. Stevanović.

Standardna fiziološka otopina sadrži 0,9% kuhinjske soli, što je oko devet grama soli na litru prokuhane vode. Takva otopina ima istu koncentraciju soli kao i tekućine u ljudskom tijelu, pa je nježno prihvaćena i ne iritira sluznicu. No kada se koristi više soli – kao u spomenutom receptu s dodatkom sode bikarbone – dobiva se tzv. hipertonična otopina.

Hipertonična otopina sadrži višu koncentraciju soli od one u tjelesnim tekućinama. Zbog toga povlači višak tekućine iz nosne sluznice, razgrađuje gustu sluz i olakšava disanje, osobito kod alergija, upala sinusa ili prehlada. Soda bikarbona dodatno pomaže neutralizirati kiselost u nosu i smanjuje upalu, čime se još više ublažavaju simptomi.

Međutim, doktor upozorava na sve popularniju, ali vrlo opasnu praksu korištenja morske vode kao zamjene za fiziološku otopinu.

– Ljudi uzmu morsku vodu, pa je donesu u kanistrima i kapaju u nos – to je katastrofa. Kad tu vodu donesete kući, stavite je kraj radijatora, u njoj može nastati milijarde bakterija. Teoretski si time možete izazvati meningitis. Zato voda mora biti prokuhana – da dobijete sterilnost – naglašava dr. Stevanović.

Pripremljenu otopinu trebalo bi potrošiti unutar dva tjedna. Može se čuvati i na sobnoj temperaturi, ali na tamnom i hladnijem mjestu. Ako se čuva u hladnjaku, važno je izbjegavati stalno grijanje i hlađenje, jer to može narušiti mikrobiološku ispravnost. Staklene bočice s pumpicom ili sprejevi, koji se mogu sterilizirati i ponovno koristiti, preporučuju se više od plastičnih spremnika.

(icv.hr, žđl)