Opće je poznato da se sjetva ratarskih kultura obavlja na početku i na kraju vegetacije. Prema objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je jeseni u Hrvatskoj posijano 145.000 hektara pšenice, 57.000 hektara ječma i 18.000 hektara uljane repice. Prema tim podacima, pšenica bilježi porast jer je 2023. godine bila zasijana na 138.000 hektara, dok je ječam zabilježio blagi pad. Kod uljane repice zabilježen je blagi rast, a isto se odnosi i na suncokret, uz naznaku da će se ove godine površine pod tom uljaricom dodatno povećati, pri čemu se spominje brojka od oko 70.000 hektara.
Kako bismo saznali razloge tih promjena, posjetili smo jednog od ratara koji planira povećati proizvodnju suncokreta za dodatnih 10 hektara. Riječ je o poljoprivredniku Alenu Fućeku (54) s OPG-a Aleksandre Fućek iz Turanovca. Alen se već dugo vremena bavi ratarstvom, obrađuje oko 163 hektara zemlje na području Virovitice i Turanovca u općini Lukač.
Bruno Sokele– Mojih je 100 hektara, a u zakupu imam oko 63 hektara od raznih privatnih posjednika. Većina površina otpada mi na pšenicu, soju i kukuruz, dok sam suncokret posijao na 20 hektara. S obzirom na to da sam zadovoljan, povećat ću proizvodnju te kulture za najmanje dodatnih 10 hektara – rekao nam je Alen i naveo glavne razloge te odluke.
– Poznato je da uljarice zahtijevaju manja ulaganja, pa tako i suncokret. Potrebno je manje gnojiva, a i troškovi prijevoza su niži. Uljarica je svake godine sve više, prvenstveno uljane repice i suncokreta, a mislim da će se taj trend nastaviti i dalje – zaključio je Alen, koji prošlu kalendarsku godinu ocjenjuje solidnom, dok mu je najlošija bila 2023. godina.
Danijela Trošić– Pretprošla godina svakako je podbacila i bila lošija čak i od 2022. godine. S prošlom sam, unatoč velikoj suši i ledu, ipak zadovoljan. Prinosi su bili nešto manji, ali imao sam sreću da mi usjevi nisu znatnije stradali. Samom tom činjenicom ne mogu biti nezadovoljan, a također su i otkupne cijene bile nešto više, što nam je svakako odgovaralo. Proizvode prodajem po principu ‘tko da više’, što znači da nisam kooperant nijedne tvrtke i vjerujem da na taj način mogu više zaraditi. Proizvode plasiram u VPŽ i ostatak Hrvatske, i to dobro funkcionira. Nadam se da će tako ostati i dalje. Osim toga, svoje strojeve koristim za usluge obrade zemlje drugim poljoprivrednicima, pa se i tu nešto zaradi – rekao nam je Alen, kojemu na OPG-u radi sa suprugom Aleksandrom, a pomažu im i kćeri Magdalena i Ines, obje magistrice poljoprivrede.
– Stručna pomoć izuzetno je bitna, a ja imam sreću da zahvaljujući mojim agronomicama imam ‘duplu stručnu pomoć’, tim više što se danas poljoprivreda bitno razlikuje od one prijašnjih godina. Potrebno je dobro poznavati informatiku, biti stalno u tijeku s novostima, kontinuirano se educirati i primjenjivati inovacije. Izuzetno su važni dobra organizacija, kvaliteta rada, trud, ali i trgovačke vještine kod prodaje proizvoda. Želja mi je dobiti u zakup barem 20 hektara zemljišta, čime bih bio u potpunosti zadovoljan. Samo neka bude zdravlja i sloge u obitelji, sve će se nekako riješiti – zaključio je turanovački poljoprivrednik Alen Fućek.
(icv.hr, bs)
