Više od 15.000 osoba u Republici Hrvatskoj svake godine dobije moždani udar, a ono što je zastrašujuće, oko 80.000 ljudi živi s posljedicama, koje su u pravilu teške. Pogađaju ne samo pacijenta, već i članove njihovih obitelji, ali i cijelu zajednicu.

U povodu Dana crvenih haljina, s ciljem podizanja svijesti o moždanom udaru u žena (koji zahvaća češće nego muškarce, op.a.), njegovim specifičnostima, značaju prevencije kroz promjenu životnih navika te važnosti pravovremenog prepoznavanja znakova, detaljan vodič kroz „crvene zastavice“ dao nam je dr. Dejan Radaković, spec. neurolog.

Na dnevnoj bazi u Općoj bolnici Virovitica dr. Radaković i kolege neurolozi rade s pacijentima koji su preboljeli moždani udar ili su u posljednji tren, zahvaljujući pravovremenoj reakciji, dijagnostici i intervenciji izbjegli  njegov nastanak i posljedice vezane uz moždani udar, uključujući i razne stupnjeve invaliditeta, pa i smrtni ishod.

Dan crvenih haljina je prošao, no rizici ostaju cijele godine pa dr. Radaković upozorava na što treba obratiti više pažnje u svojoj svakodnevnici.

Moždani udar zove se zato jer nastupa naglo, kaže, a osoba uvijek primijeti da „se s njom nešto događa“, kaže dr. Radaković.

– Manje učestalo je riječ o akutnom hemoragijskom moždanom udaru, kada pučki rečeno pukne krvna žila u mozgu i pritom dođe do nastanka manje ili više lokalizirane nakupine krvi i promjene u pravilu nastupe naglo. No, kod subakutnog i/ili kroničnog krvarenja (onog koje traje dulje vremena), promjene mogu nastajati postepeno, podmuklo.

Dora Jagarinec

KLJUČNA 4 I POL SATA

Kada govorimo o puno učestalijem, ishemijskom moždanom udaru (u pravilu posljedica manje, ili veće „zaštopane krvne žile”), onda je ključan tzv. vremenski prozor od 4 i pol sata u kojem moramo znati prepoznati rane znakove moždanog udara, provesti dijagnostičku obradu te, u slučaju potvrde bolesti, dati bolesnoj osobi i adekvatnu terapiju.

Kako bismo se što slikovitije izrazili, reći ćemo ovako: mala krvna žila – mala bolnica, velika krvna žila – velika bolnica. Tu situaciju, dakle, katkad možemo adekvatno liječiti već u našoj, virovitičkoj bolnici, ako reagiramo na vrijeme i ako imamo uvjete za dijagnostiku i liječenje. U nekim slučajevima možemo dovesti do toga da se osoba u potpunosti izliječi od moždanog udara.

Međutim, ako se radi o velikoj krvnoj žili, onda osoba ponekad (kada ima šanse za adekvatno liječenje) treba transport u tercijarnu ustanovu, u našem slučaju Klinički bolnički centar Osijek, s kojim imamo jako dobru suradnju. Najvažnije je na vrijeme primijetiti da nešto nije u redu i reagirati u periodu od 4,5 sata. To je jako važno za zapamtiti, taj period je od ključne važnosti – upozorava dr. Radaković.

Riječ je o periodu u kojem se već i u manjim bolnicama situacija može staviti pod kontrolu, ako se simptomi brzo prepoznaju i pacijent i članovi obitelji, radne i/ili socijalne okoline reagiraju na vrijeme.

KAD STE ZADNJI PUT FUNKCIONIRALI NORMALNO?

Liječnicima je najvažnija informacija: kad je osoba zadnji put viđena da normalno funkcionira? Vremenski okvir važan je kako bi se donijela procjena ima li smisla započeti protokol za specifično liječenje moždanog udara.

-Zamislite da ste legli u 22 sata i pretpostavite da ste tad i zaspali. Probudite se u 7 ujutro, ali ne možete micati lijevom rukom, ne možete govoriti, lijeva noga se ne pomiče, ne možete hodati. I sad mislite; ok, imam tih 4,5 sata vremena. Ne, nemate više!

Ilustracija, Canva

Moždani udar je možda već nastupio, posljedice su tu. Možda se dogodio 7 minuta nakon što ste zaspali. U tom slučaju prekasno ste došli da spriječimo u potpunosti posljedice, možemo samo pokušati ublažiti postojeće stanje.

Znači, uvijek vam je bitno, da imate nekog svog, tko vas vidi, tko može nazvati i objasniti stanje u kojem se nalazite. Reagirajte odmah; ako sa velikom sigurnošću osjetite rane simptome, nemojte čekati  – napominje dr. Radaković.

Hitna helikopterska služba, koja djeluje i na našem području, pokazala se ključnom za neke pacijente s moždanim udarom, zbog nešto skraćenog vremena transporta u KBC Osijek, za koji je sada, zračnim putem, potrebno 40 minuta (odnosi se na sam let helikoptera, no tu su i drugi segmenti obrade i transporta koje treba vremenski pribrojiti ovom periodu, op.a).

Naravno, treba imati u vidu objektivne okolnosti u kojima helikopterska služba ne može funkcionirati za sada (uvjeti smanjene vidljivosti, uključujući noć, jaki vjetar…)

NA OVO ODMAH REAGIRAJTE

Koji su to simptomi na koje treba obratiti posebnu pažnju?

Neki od njih su jaka glavobolja praćena povraćanjem, koja nastaje naglo, bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima,  omaglica ili vrtoglavica, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi, utrnulost ili mišićna slabost u ruci, licu i nozi, osobito na jednoj strani tijela (hemipareza), poteškoće u govoru ili razumijevanju drugih, nerazgovjetni govor, zbunjenost, dezorijentacija ili nedostatak reakcije, iznenadne promjene u ponašanju, osobito pojačana uznemirenost, problemi s vidom…

U svim tim slučajevima važno se javiti što prije liječniku, to su znakovi koji mogu upućivati na moždani udar.

HZJZ

-Naravno, oni ne moraju nužno značiti kako osoba upravo i doživljava moždani udar, tako da ne treba ni nepotrebno paničariti. Sama procjena često nije lak zadatak ni za manje i/ili više iskusne liječnike – objašnjava dr. Radaković.

Statistike kažu kako svaki moždani udar ostavlja trag među bolesnicima koji ga prežive. Kod dvije trećine njih razvit će se različit stupanj neurološkog deficita, dok će svaki treći pacijent biti trajno onesposobljen i ovisan o tuđoj njezi i pomoći.

Iskustvo medicinskih stručnjaka u radu s pacijentima, kao i članovima njihovih obitelji govori kako je pacijentu ponekad najteže prihvatiti činjenicu da će mnoge stvari morati ispočetka; učiti govoriti, hodati, kretati se. Mnogi pacijenti osjećaju se uplašeno, izgubljeno i nemoćno ponajviše jer gube motoričke funkcije; od toga da više ne mogu žlicu uzeti rukom, izreći suvislu rečenicu ili objasniti što im se uopće događa.

NEKI ĆE MOŽDANE PRESPAVATI ILI PROHODATI

Nekad će moždani udar „najaviti“ svoj dolazak u vidu gore spomenutih simptoma i jasnih posljedica nakon završetka udara, no neki moždani udari znaju biti i „podmukli“, upozorava ovaj stručnjak. Ljudi moždane udare znaju „prohodati” ili „prespavati”, a simptome poput glavobolje, dezorijentiranosti ili poteškoća s vidom i općenito poremećaj funkcioniranja u nekim uobičajenim aktivnostima pripisati svakodnevnom, ubrzanom stilu života, ekranizaciji, stresu…

-U takvim slučajevima osjećate da je nešto drugačije, ali ne znate što se točno dogodilo, pa ljudi koji vas dugo vremena nisu vidjeli, kažu; promijenio/la se, druga je osoba. Katkad u takvim slučajevima moramo promišljati i o demenciji, koja može nastati kao posljedica takvih, „podmuklih“ moždanih udara. Moždani udar je u zadnje vrijeme prepoznat kao jedan od važnih uzroka i epilepsije u odrasloj dobi, a dobra je vijest da na dio čimbenika koji uzrokuju moždani udar možemo na vrijeme utjecati – kaže neurolog.

Genetika (za sada) nije među njima, uključujući i trombofiliju (pojednostavljeno; nastajanje krvnih ugrušaka tamo gdje im nije mjesto i onda kada nije vrijeme za nastajanje istih, op.a.), a što se može liječiti posebnim lijekovima i mora držati pod trajnom kontrolom.

Ilustracija Canva

NA ŠTO MOŽEMO UTJECATI?

Među prvima je kontrola krvnog tlaka. Visok krvni tlak prvi je dakle razlog za zabrinutost na koji možemo utjecati.

-To svi možemo izmjeriti. Jedno mjerenje nam nije dovoljno za uspostavljanje dijagnoze povišenog krvnog tlaka, pa pacijentima kažemo; vodite dnevnik tlaka, određeni period, da vidimo kako se kreću vrijednosti, a nakon toga ćemo odrediti terapiju i korigirati ju prema izmjerenim vrijednostima – savjetuje dr. Radaković.

Drugi rizici na koje također možemo utjecati su; povišena razina šećera u krvi, prekomjerna težina, premalo kretanja, pretjerana konzumacija alkohola, povišena razina kolesterola u krvi. Sve su to mali alarmi koji nas trebaju probuditi i potaknuti na promjenu životnih navika.

Doktor Radaković upozorava i na oralne kotraceptive.

-Tablete za kontracepciju su s vremenom postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere kontrole, osobito u kombinaciji s drugim faktorima rizika kao što su visoki kolesterol, šećerna bolest, povišen tlak…- kaže.

Ilustracija, Canva

Pravilna prehrana, dovoljno sna, redovno kretanje i disciplina „lijek“ su za ove rizične faktore. 

-Tu još imamo i hormonske poremećaje, kao i poremećaje srčanog ritma, npr.  fibrilacija atrija, statistički gledano relativno češći tip srčane aritmije koja može dovesti do razvoja moždanog udara, a povezana je sa simptomima koje pacijenti opisuju kao nepravilan rad srca, koje „treperi“, preskače, kao da „pleše“ po grudnom košu. Kao i u slučaju trombofilije, može se liječiti i držati pod kontrolom lijekovima – ohrabruje naš sugovornik.

Potiče zainteresirane da promisle i o kvaliteti sna, budući da i poremećaji spavanja utječu na nastanak moždanog udara (npr. sleep-apnea sindrom, poznato i kao „ono kad prestaneš disati dok spavaš“) . U rizičnoj skupini su i neke trudnice kojima je dijagnosticirana preeklampsija (visoki krvni tlak koji se razvije tijekom trudnoće, op.a.), a koji udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu, no koji se može držati pod kontrolom kvalitetom života, hranom i kretanjem.

-Na puno stavki u svom zdravlju možemo utjecati, važno je samo na vrijeme prepoznati rizike i smanjivati ih promjenom navika, kako nas moždani udar ne bi preduhitrio. Za kraj, reći ću još samo ovo, jer me isto često pitaju: što s cigaretama? Cigarete ostavite, poklonite ih onome koga baš jako, jako ne volite – zaključuje dr. Radaković, koji je zahvalio svima koji konstruktivno i na bilo koji način sudjeluju u preventivi i procesu liječenja i brige o bolesnicima. 

(icv.hr, mlo, foto: Canva, D. Jagarinec)