U Tehnološko-inovacijskom centru Virovitica, u sklopu 28. Viroexpa, a u organizaciji HGK ŽK Virovitica, danas (četvrtak) održan je okrugli stol na temu Mladi poljoprivrednici – ključ budućnosti održive poljoprivrede. Okrugli stol posvećen je poljoprivredi i mladima, kao pokretačima lokalnog i regionalnog razvoja te održivosti hrvatske proizvodnje hrane.

Uz organizatore i domaćine, predsjednika HGK ŽK Virovitica Zlatka Plešu, potpredsjednika HGK za poljoprivredu i turizam Dragana Kovačevića, zamjenika župana VPŽ Marija Klementa i gradonačelnika Virovitice Ivicu Kirina, okruglom stolu su prisustvovali i, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, načelnik Sektora za provedbu mjera i intervencija ruralnog razvoja Silvio Šimon te voditeljica odjela za razvoj poljoprivrednih gospodarstava i razvoj poslovanja Robertina Vučković, kao i Damir Hadžiomerović iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek Krunoslav Zmaić te mladi poljoprivrednici, Mateo Rukavina i Jurica Žubrinić.

Iva Barčan

Okruglom stolu nazočili su predstavnici ustanova, tvrtki, obrtnici i mali poljoprivrednici. 

DOHODAK NAJVEĆI MOTIV

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, pozdravio je sve prisutne i istaknuo važnost pomaganja mladim poljoprivrednicima te ulaganja u razvoj poljoprivrede.
– Mladi poljoprivrednici danas nemaju niti rezerve, niti zadrške, niti problema prihvatiti najnovija tehnološka dostignuća i inovacije koje će u budućnosti biti ekonomski imperativ te jedan od ključnih alata rješavanja izazova u poljoprivredi. Pred nama je ozbiljan posao kada je u pitanju razvoj poljoprivrede. Naime, potrebno je nastaviti s mjerama potpore mladim poljoprivrednicima, ali je potrebno raditi na povećanju proizvodnje, produktivnosti, a posebno na dohotku. Poboljšavamo uvjete života na selu, ali ono što će biti najsnažnija motivacija za ostanak mladih poljoprivrednika je stabilan dohodak od kojeg mogu primjereno živjeti – rekao je Dragan Kovačević.

Zamjenik župana Virovitičko-podravske županije Marijo Klement naglasio je značaj teme okruglog stola, osobito kao uvod u 28. Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo.

– Ovakve teme od velike su važnosti za našu županiju, ali i Slavoniju i Baranju te Republiku Hrvatsku. Mladi poljoprivrednici imaju važnu ulogu u modernizaciji i unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje, a od njih se puno i očekuje kada je u pitanju očuvanje ruralnih područja, ekološka proizvodnja, inovacije u poljoprivredi i drugo. No, tu su i brojni izazovi i problemi s kojima se mladi poljoprivrednici susreću, ali i ideje i mogućnosti koje imaju na raspolaganju. Županija će nastaviti osluškivati potrebe naših poljoprivrednika i pružiti im podršku kada to zatreba – izjavio je zamjenik župana Marijo Klement.

Iva Barčan

KROZ ČETIRI NATJEČAJA PLASIRANO OKO 100 MILIJUNA EURA

Robertina Vučković, voditeljica odjela za razvoj poljoprivrednih gospodarstava i razvoj poslovanja iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ukratko je predstavila svu problematiku, prednosti i izazove teme okruglog stola, nakon čega je uslijedilo izlaganje panelista, postavljanje pitanja i zaključaka uz voditeljicu panela Mariju Lovrenc.
Da su mladi poljoprivrednici ključ opstanka poljoprivrednih gospodarstava naglasio je i načelnik Sektora za provedbu mjera i intervencija ruralnog razvoja Silvio Šimon. Ministarstvo poljoprivrede kroz dosadašnji je program ruralnog razvoja, odnosno kroz četiri natječaja, do sada plasiralo 99,34 milijuna eura u razvoj mladih poljoprivrednika.

– Generacijska obnova, odnosno prenošenje gospodarstava sa starih na mlađe, ključ je opstanka poljoprivrednih gospodarstava. Ministarstvo poljoprivrede ulaže znatna sredstva u razvoj mladih poljoprivrednika jer su oni važna karika poljoprivredne politike, a planiramo i buduće intervencije kao podršku i potporu mladima. Mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj je trenutku nešto iznad 14 posto, a sve njih pozivamo da pripreme prijave jer uskoro kreće podnošenja zahtjeva za potporu koja je povećana na 75 tisuća eura – objasnio je Silvio Šimon, rekavši kako je u Hrvatskoj danas oko 160.000 obiteljskih gospodarstava. 

Iva Barčan

MLADI ČINE 14 POSTO UKUPNOG BROJA OPG-OVA U HRVATSKOJ 

Mogući prihvatljivi korisnici na mjere koje su im na raspolaganju su mladi poljoprivrednici od 18 do 41 godinu, odnosno dan su do navršavanja 40 godina, te koji su preuzeli poljoprivredno gospodarstvo ili namjeravaju preuzeti poljoprivredno gospodarstvo u funkciji nositelja po prvi put unazad 5 godina. Potporu od 75 tisuća eura po gospodarstvu mladi poljoprivrednik može rasporediti i planirati potrošnju na način kako točno njegovom gospodarstvu treba, pri čemu mora ostvariti cilj povećanja poljoprivredne proizvodnje, odnosno povećanja ekonomske vrijednosti gospodarstva, što je i strateški cilj Republike Hrvatske, dodaje Šimon.

Damir Hadžiomerović iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ukazao je na probleme i poteškoće na koje poljoprivrednici trebaju paziti tijekom prijave na natječaj.
– Najčešće poteškoće kod prijava su loše planiranje poslovnih planova, točnije mladi poljoprivrednik treba prepoznati gdje je, gdje želi biti i za što mu potpora treba. Potrebno je svu dokumentaciju, odredbe i pravilnike dobro proučiti kako bi se poljoprivrednik mogao kvalitetno prijaviti i dobiti potporu. Mladi poljoprivrednik mora razmišljati o budućnosti, i na tome se bazira i plan. Na mladima se temelji budućnost ove zemlje i potrebno je imati dobre i kvalitetne projekte, pametno promišljene i fokusirane na budućnost. Konkretno, mladi poljoprivrednik mora znati unaprijed točno što mu treba, plan proizvodnje kao i način plasmana svog proizvoda – pojasnio je Damir Hadžiomerović.

Iako u ovom programskom razdoblju nije bilo previše promjena, osim povećanja potpore, uvijek postoji određen broj mladih poljoprivrednika koji u tom „administrativnom opterećenju“ ne budu posve uspješni, točnije do 15 posto prijava bude odbačeno jer nemaju uvjete prihvatljivosti, napominje Hadžiomerović.

Što je sve potrebno ponuditi studentima u obrazovanju kako bi kvalitetno nastavili svoj put u razvoju poljoprivrede istaknuo je Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, jednog od nositelja razvoja same poljoprivredne proizvodnje.

NOVA ZNANJA I VJEŠTINE 

– Mladi su naša budućnost, a kada je u pitanju obrazovanje, ono je neizmjerno bitno. Inovacije su izuzetno važne, no sve manje je zainteresiranih za ovo područje zbog čega Ministarstvo nudi niz mjera, potpora i intervencija kao motivaciju. Fakultet pokušava kroz nove studijske programe, edukacije, programe cjeloživotnog obrazovanja i praksu studente pripremiti za sve izazove u području poljoprivrede danas, ali i u budućnosti. Nova znanja i vještine, ojačavanje generacijske obnove i stvaranje mladih poljoprivrednika kao aktivne nositelje poljoprivredne proizvodnje ključ su dobrog budućeg razvoja poljoprivrede – zaključio je Krunoslav Zmaić. Istaknuo je kako je nužna poveznica između znanosti, poduzetništva i struke, kao i da se, u skladu s potrebama moderne i tehnološki zahtjevne poljoprivrede mora ići ukorak s više od samo 4 posto visokoobrazovanih poljoprivrednika u Hrvatskoj. 

Na često postavljeno pitanje „Može li se poljoprivrednom baviti svatko?“, dekan Fakulteta napominje kako je riječ o sustavu koji se ipak bavi proizvodnjom same hrane i shodno tome, poljoprivredom se ne bi trebao baviti svatko. Međutim, u samoj poljoprivredi nije u potpunosti riješeno pitanje položenih licenci kako bi se omogućilo bavljenje istom, kao što je u mnogim drugim zanimanjima to majstorski ispit, no Fakultet u suradnji s drugim tijelima kroz Agronomsku komoru pokušava riješiti taj problem, dodaje Zmaić.

Naposljetku, mladi poljoprivrednici Mateo Rukavina i Jurica Žubrinić pojasnili su kako je poljoprivreda profesija koja se radi iz ljubavi te da je danas, unatoč svim potporama, teško postati i ostati mladi poljoprivrednik. Uvriježeno mišljenje kako “poljoprivrednici žive od potpora” u realnosti ne stoji, ističe, jer su poticaji dovoljni uglavnom za pokriće osnova, preživljavanje, dok sve ostalo ostaje na samim proizvođačima hrane, ponajprije kome proizvod prodati i osigurati si egzistenciju. 

Iva Barčan

Mateo Rukavina (21) otvorio je OPG prije dvije godine, a na području Dinjevca proizvodi luk i grah, uz suncokret, pšenicu i kukuruz.

-Vlastitu proizvodnju obavljam na oko 18 hektara površine, no, uz brata i oca, zajedno obrađujemo oko 120 hektara zemlje. Svojim namirnicama opskrbljujemo lokalne restorane, a budući da mi trebaju traktori, strojevi i oprema, planiram dio potrebnog osigurati i putem intervencije 75.01 za koju sam se javio. Poljoprivreda mi je u krvi, u njoj se vidim cijeli život, ali uz nužne promjene – kaže Rukavina, koji je na okruglom stolu naglasio problem plasmana proizvoda zbog jake konkurencije robe iz uvoza, niskih otkupnih cijena i nesigurnog tržišta. Na vlastitom primjeru rekao je kako bi mu pomogla fiksna cijena proizvoda za kulture kojima se bavi kao i mogućnost da domaći proizvod po kvalitetnijim cijenama dobije plasman na većem tržištu, kao i sigurne površine državne zemlje, kako bi mogao dugoročno planirati proizvodnju na zemlji na kojoj želi ostati i raditi cijeli život.  Prijavio se na intervenciju 75.01., kako bi uz nju mogao kupiti traktor i opremu koja mu je potrebna. 

Jurica Žubrinić (23) iz Lukavca preuzeo je OPG od oca 2021. godine i bavi se sustavom krava-tele, primarno proizvodnjom teladi za daljnji tov. Trenutno ima oko 50 grla stoke i obrađuje 30 hektara zemlje, uglavnom livada i pašnjaka, s malim dijelom oranica. Većina zemlje je u državnom vlasništvu, dok privatno posjeduju oko 7 hektara.

-Kupci su nam lokalni tovljači iz okolice Daruvara i Garešnice, ali tržište je nestabilno, cijene teladi variraju od 650 do 950 eura. Većinu hrane proizvodimo sami (sijeno, silaža), dok manji dio žitarica dokupljujemo, a ne bavimo se proizvodnjom mlijeka. Odrastao sam u stočarstvu i nastavio obiteljsku tradiciju. Koristim državne poticaje te je sam pomoć mjere 6.1 .1. kupio strojeve za spremanje sijena, prikolicu, malčer, 20 junica i opremu za ograđivanje pašnjaka. U ovom trenu najveći problem mi je nelojalna konkurencija uvozne robe i nestabilno tržište. U budućnosti planiram proširiti proizvodnju i omogućiti kupcima da meso kupuju na našem kućnom pragu, no zasad je to nemoguće jer nam je nabliža klaonica udaljena oko 40 kilometara – naglašava Žubrinić. 

PREDUGO ČEKANJE NA REZULTATE NATJEČAJA 

Marija Lovrenc

U dijelu u kojem su panelisti odgovarali na pitanja sudionika, Ivan Počepan, mladi OPG-ovac ukazao je na problem predugog čekanja na rezultate prijava na određene mjere i natječaje, naglasivši da se nakon dvije godine proteklih u čekanju na odgovor o tome je li prošao na određeni natječaj više ne sjeća ni na što se prijavio niti ima li smisla na sada već starom poslovnom planu temeljiti buduću proizvodnju, a koja uvelike ovisi o tržištu, klimatskim uvjetima i nizu drugih faktora koji se mijenjaju iz dana u dan. 

Panelisti iz Ministarstva i Agencije složili su se da je potrebno ubrzati pregled dokumentacije, budući da o natječajima ovise i gospodarstvenici, ali i svi uključeni u proces prijave i investicija u proizvodnju hrane. Mladim poljoprivrednicima danas je sugerirano kako sigurniju budućnost na tržištu mogu potražiti i u zajedničkom nastupu proizvoda i usluga, kroz udruživanja i zadruge, ali i suradnjom s kupcima na lokalnom nivou. 

Ujedno, izražena je potreba za mijenjanjem uvjeta po kojima bi se škole i ustanove, a koje su u sustavu javne nabave, mogle javiti za nabavu strojeva ili opreme, poput škola s poljoprivrednim programom, a koje sada ne mogu aplicirati na natječaje Ministarstva ni za traktore, opremu, kao ni edukaciju. 

-Pokušavamo djecu privući u škole obećavajući im moderne praktikume, traktore, laboratorije, dronove i umjetnu inteligenciju, sve što se danas koristi u poljoprivredi, a kao škola ne možemo kroz natječaje ili mjeru kupiti ni jedan moderan traktor s kojim bismo im realno pokazali o čemu pričamo na nastavi. Koristimo IMT koji smo nabavili iz vlastitih sredstava. Vjerujem da bi svi centri kompetencija, pogotovo mi u poljoprivredi, bili sretniji da se uspostavi kvalitetniji dijalog između različitih nadležnosti i ministarstava, konkretno poljoprivrede i obrazovanja, da se promjene uvjeti natječaja jer mi danas, ovdje okupljeni, pripadamo i jednima i drugima i zajedno nastojimo educirati mlade za proizvodnju hrane u budućnosti.

Predlagali smo i da svaki mladi poljoprivrednik dobije, za početak, oko 2 hektara državne zemlje u zakup, kako bi, čim završi poljoprivrednu školu, imao podršku države već u startu, na početku svog puta. Nažalost, nismo dobili potporu nadležnih za tu ideju, no nećemo odustati, predlagat ćemo rješenja i dalje – rekao je Marko Marić, ravnatelj SŠ Stjepana Sulimanca u Pitomači.  

(icv.hr, vpz.hr, dj, mlo, foto: I. Barčan, A. Zeko, M. Lovrenc)