Hrvati koji stječu naviku masovnog kupovanja preko Temua i sličnih kineskih online trgovina, koje svaku pojedinu narudžbu šalju u zasebnim paketima preko pola svijeta i time izbjegavaju carinu ako je vrijednost naručene robe ispod 150 eura, mogli bi uskoro biti obeshrabreni i odviknuti od takve navike kupovanja nakon što je Europska komisija danas najavila da se nešto treba poduzeti jer broj takvih interkontinentalnih paketa niske vrijednosti raste za oko milijardu pošiljki godišnje, piše Večernji list.
Prošle je godine u Europsku uniju ušlo 4,6 milijarde paketa, u kojima vrijednost kupljene robe nije prelazila 150 eura, što znači da 12 milijuna takvih pošiljki ulazi svaki dan. To je dvostruko više nego 2023. i trostruko više nego 2022., a za velik dio te robe utvrđeno je da ne zadovoljava europske propise. Problem je u tome što carinske službe često nemaju kapaciteta kontrolirati tako velik broj takvih pošiljki, a kineske platforme poput Temua brzo šire svoj poslovni model i vabe sve više europskih potrošača da kupuju kod njih. Poslovni model štetan je za okoliš jer se šalje puno više paketa i pošiljki nego što bi bio slučaj da je online trgovac prisutan u Europi s velikim skladištima i logistikom koja teži okrupljivanju, a ne usitnjavanju pošiljki. A Temu i slična platforma Shein imaju interes slati toliko puno paketa za svaku pojedinačnu narudžbu jer time prolaze ispod radara trenutnih europskih carinskih propisa, koji robu ispod vrijednosti 150 eura ne carine, pa stoga ni ne kontroliraju kao što bi se kontrolirala roba koja se carini na ulasku u EU.
U danas usvojenoj “komunikaciji”, svojevrsnom akcijskom planu o tome što učiniti kako bi se spriječila štetna praksa, Europska komisija među ostalim poziva države članice i Europski parlament da što brže usvoji predloženu zakonsku reformu po kojoj će i roba čija vrijednost ne prelazi 150 eura biti uredno carinjena i bolje kontrolirana pri uvozu u EU. To znači da paketi s Temua s narudžbom ispod 150 eura više ne bi bili oslobođeni carine.
Povrh toga, predlaže se i da se uvede posebna naknada za dodatni posao koji carinici imaju s tako velikim brojem paketa. Što znači da bi i hrvatski potrošači, koji danas primjerice s Temua naručuju nešto što im se čini da ima izuzetno povoljnu cijenu i lako stiže na njihovu adresu preko pola svijeta, ubuduće morali plaćati i carinu na uvoz tog proizvoda i posebnu naknadu za povećani rad carinskih službi koje kontroliraju uvoz tog proizvoda. Naknada se opravdava brojkama kao što je ova: 97 posto svih carinskih deklaracija danas otpada na robu koju europski potrošači kupuju online.
– E-trgovina donijela je revoluciju u kupovini. Tri četvrtine Europljana redovito kupuje na internetu. Međutim, porast uvoza robe može ugroziti prava europskih potrošača i njihovu sigurnost. Dužnost nam je osigurati da roba koja ulazi na naše tržište bude sigurna i da svi trgovci poštuju prava potrošača. Komisija će upotrijebiti sve alate koji su joj na raspolaganju kako bi u potpunosti poduprla i koordinirala provedbu naših zakona – rekao je Michael McGrath, europski povjerenik za zaštitu potrošača, na press konferenciji u Bruxellesu.
Ideja Europske komisije nije da se zabrane uspješne online trgovine, nego da se neke od njih, koje svoje kupce takoreći “love u mutnom”, natjera da poštuju zdravlje i sigurnost europskih potrošača, kao i svi drugi koji imaju takvu obvezu na temelju europskih propisa.
– Građanima i poduzećima želimo omogućiti da i dalje uživaju u brojnim prednostima kupnje na internetu, a da se rizici od opasnih proizvoda koji ugrožavaju zdravlje i sigurnost potrošača svedu na najmanju moguću mjeru. Želimo vidjeti konkurentan sektor e-trgovine koji štiti potrošače, nudi prikladne proizvode i poštuje okoliš – poručila je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije zadužena za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju.
(vecernji.hr)
