Na jednoj popularnoj društvenoj mreži već tri godine postoji “hejterska” grupa u kojoj su javno objavljene adrese, fotografije djece i osobni podaci službenika jedne ustanove, a ni nakon sudske presude grupa nije uklonjena.
Unatoč prijavama policiji i presudi kojom je osnivač grupe proglašen krivim, platforma ne vidi kršenje “pravila zajednice”.
U „hejterskoj“ grupi objavljivane su adrese, fotografije djece, službenike su pratili na radnom mjestu, snimali u službenim automobilima. Grupu su svojevremeno svakodnevno prijavljivali ne samo oštećeni, nego i deseci drugih građana, zgroženi načinom komunikacije i porukama koje se ondje nalaze.
O ovom slučaju i muci koju već godinama zbog toga prolaze ispričala nam je jedna od oštećenih osoba, majka dvoje djece i zaposlenica u jednoj ustanovi koja se bavi zaštitom djece i mladih na području Slavonije.
Ona i kolege našle su se, kaže, „na tapeti“ nezadovoljnih roditelja koji su im se na ovaj način odlučili osvetiti za njihovo postupanje po službenoj dužnosti. Vrlo brzo stvari su postale itekako privatne, zbog čega su na kraju morali angažirati i policiju.
OTKRIVANJE IDENTITETA I JAVNI LINČ
– Bilo je to u proljeće 2022. godine. Poznanici su nam javili kako je na Meti, bivšem Facebooku, otvorena jedna javna grupa koja je vezana uz našu djelatnost. Isprva su u njoj bili objavljeni neki drugi slučajevi, a tada je fokus došao baš na nas petero – sjeća se naša sugovornica, kojoj smo iz sigurnosnih razloga dati ime Kristina.
U grupi su počeli javno objavljivati njihova imena i prezimena, informacije o tome gdje žive; kućnom adresom zaokruženom na Google kartama. Ujedno, počeli su pratiti njihovo kretanje, pa i odjeću i stil odijevanja.
-Imali smo osjećaj kako nas „taj netko“ ili „ti neki“ stalno prate. Komentari na grupi su bili, evo, ovo je njihov službeni automobil sad ovdje parkiran, pazite kad ih vidite. Nekad je poruka u grupi bila objavljena izravno, nekad suptilno, sugestivno, nekom simboličnom fotografijom – priča nam Kristina, koja dodaje kako se u sve djelatnike uvukao snažan nemir, ali i određena bespomoćnost.
Ilustracija, CanvaPREUZEO FOTOGRAFIJE MALOLJETNIKA DA SE OSVETI MAJCI
Ona je posebno bila na meti, kao majka dvoje maloljetnika. Administrator grupe pratio je objave na profilima njene djece, iskoristio njihove fotografije i objavio ih u grupi, s komentarom koji je dovodio u pitanje njene roditeljske i profesionalne kompetencije.
-Bilo nam je strašno. Meni, suprugu, djeci. Sve smo mreži automatski prijavljivali, čim bi primijetili novu objavu. Cijela ustanova, nas tridesetak, svakog je dana prijavljivalo grupu zbog linča na nas, našu profesiju i naše obitelji. Svaki put odgovorili bi automatskim odgovorom – da grupa ili objava ne krši pravila zajednice – sjeća se Kristina koja kaže kako su zbog svega odlučili uključiti i policiju.
Njezino dijete koje je imalo profil na jednoj društvenoj mreži ga je u međuvremenu ugasilo. No njoj je nad glavom, kao i ostalima, stalno visjelo pitanje: hoće li ih „taj netko“, tko prati svaki njihov korak, i dalje gledati kroz prozor automobila, s ulice, u kafiću? Hoće li netko pratiti njenu djecu u školu, na treninge ili kad idu prijateljima i sve to bilježiti, s ciljem da povrijedi, ponizi i diskreditira nju kao roditelja u online svijetu? Ili učini nešto gore?
Ilustracija, CanvaOSVETA ZA SLUŽBENO POSTUPANJE
-Podnijeli smo dvije tužbe. Jednu za povredu osobnih podataka, budući da smo tamo bili imenom, prezimenom, funkcijom, adresom i slično javno objavljeni i prozvani, a drugu smo tužbu podnijeli zbog objavljivanja slika maloljetnog djeteta. Policija je zaista brzo tražila od društvene mreže IP adresu osoba koje stoje iza grupe. Kroz nekih mjesec dana otkriveno je tko stoji iza svega, ali grupa je ostala. Pokrenuo ju je jedan nezadovoljni otac koji je bio u procesu zbog loših obiteljskih odnosa. Želio se svima koje je smatrao odgovornima osvetiti na ovaj način. Iako je negirao da on stoji iza svega, bilo je dovoljno dokaza koji su pokazali suprotno, pa je slučaj završio na sudu – kaže Kristina.
Ni tada, iako je društvena mreža policiji uredno predala sve što treba, nije uklonila, odnosno, ugasila grupu. Drugo, na što upozorava naša sugovornica, je činjenica da je sud prilikom obavještavanja svih stranaka u postupku, u kojoj su i žrtve, kao i počinitelj, svima uputio jednak dopis, a u kojem su navedene – njihove adrese.
-To nema nikakvog smisla. Osoba koju smo prijavili, između ostalog, i zbog uhođenja, dobila je doslovno na papiru sve naše osobne podatke, naša imena, prezimena, kućne adrese. Kakvog to smisla ima, ako govorimo ne samo o GDPR-u, kojeg se svi moramo držati, već i u smislu zaštite identiteta žrtava i njihovih obitelji? Doslovno je dobio strelicu s uputama; ako nisi znao, evo, sad znaš da tamo zaista i žive – ogorčena je naša sugovornica.
Posljednji odgovor društvene mreže na prijavu grupe, ustupljen materijal ZA DRUŠTVENE MREŽE PROBLEM NE POSTOJI?
Kako je slučaj završio?
Nažalost, nije!
Na jednom općinskom sudu u Slavoniji počinitelj je nepravomoćno osuđen na uvjetno godinu dana zatvora, no nakon njegove žalbe, Županijski sud u Zagrebu, ukinuo je tu, prvostupanjsku presudu, i vratio je u siječnju prošle godine prvostupanjskom sudu na ponovljeno suđenje.
Prošla je godina dana, sada je ukupno treća od osnutka grupe. Žrtve su još „na čekanju“. Grupa je i dalje otvorena, iako su oštećeni sadržaj prijavljivali na sve raspoložive kriterije; od povrede privatnosti, fotografija, posbnih podataka…
-To nam je najteže. Bilo je pokušaja da se grupa „zaguši“ nebitnim sadržajem, ali i dalje su tamo svi naši osobni podatci, fotografije naše djece i drugo što bismo htjeli maknuti iz digitalnog prostora. Presudom počinitelj nije dobio obavezu ukloniti grupu, a ni društvena mreža je ne uklanja, iako je i dalje redovno prijavljujemo. Na naše upite odgovara – ne krše se pravila zajednice – umorno kaže naša sugovornica, pokazujući najnoviji odgovor društvene mreže, od prije par dana o tome što misle o problemu koji njoj i drugima zagorčava život.
Za njih – on ne postoji. Zanimao nas je i njihov stav o cijelom slučaju. U svom Centru za transparentnost imaju jasno naglašenu kategoriju vezanu uz “Kršenje privatnosti”, gdje jasno stoji kako kršenjem privatnosti smatraju i ne dozvoljavaju objavu podatke kojima je moguće otkriti identitet (osobne podatke), podatke o stanovanju, uključujući lokaciju adrese, kao i fotografije maloljetnika koje su objavljene bez njihove dozvole.
Sve navedeno grupa krši od početka pa smo društvenoj mreži poslali upit s molbom da se očituju o slučaju. Pitali smo ih i koliko godišnje prijava poput ove zaprime od korisnika te koliko su stranica i grupa uklonili u posljednje tri godine zbog kršenja pravila i standarda zajednice. Pitali smo sve to u skladu s obvezama Akta o digitalnim uslugama (DSA), koji je postao dio europskog zakonodavstva u studenom 2022. godine, a stupio na snagu u državama članicama u veljači prošle godine i koji mreže obvezuje na veću kontrolu problematičnog sadržaja.
Njihov odgovor objavit ćemo čim stigne u našu redakciju.
(icv.hr, mlo)
