Nema zatvaranja balkona, klime više neće moći na ulična pročelja zgrada, oni koji stanove iznajmljuju kratkoročno, za to će morati imati suglasnost dvije trećine suvlasnika, dok će država s 33 posto iznosa sufinancirati ugradnju dizala u zgrade. Komunalni redari moći će zatvarati gradilišta investitora koji nemaju dozvole, zaštićeni najmoprimci postat će povijest, a stan će si moći priuštiti gotovo svatko, piše Večernji list.
Ovo su samo neke od novosti koje nas čekaju od 1. siječnja, a iz resora su Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje smo pitali o svim novinama koje se pripremaju s početkom nove godine. Pet ključnih zakona izdvojili su nam iz segmenta Vlade kojim upravlja Branko Bačić, a budući da smo na samom početku već krenuli s izmjenama Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, s njima ćemo i nastaviti.
Uredit će taj zakon, kažu u Ministarstvu, odnose suvlasnika u zgradama. Osnovat će se zajednica suvlasnika te Registar zajednice suvlasnika, kao i Registar upravitelja zgrada, definirat će se vrste održavanja zgrade, minimalan iznos pričuve, prava upravitelja i predstavnika suvlasnika, a onda i kratkoročni najam te najam stana za više osoba, ali i mogućnost obavljanja tihih i mirnih djelatnosti u stanovima. Naravno, i prekršajne su kazne dio zakona. Ali da nismo tako općeniti, idemo na konkretno.
Dio s klimama i balkonima već smo pojasnili, a dodat ćemo i da će se oni koji krše navedenu odredbu od 1. siječnja moći kazniti s najmanje 5500, a najviše 10 tisuća eura. Po novčaniku će se “lupiti”, i to u obliku veće pričuve, i oni koji će kršiti kućni red zgrade, a suvlasnicima koji nisu odabrali upravitelja dekretom će se odrediti onaj kojeg im propiše gradonačelnik ili načelnik. U zaštićenim cjelinama lokalne samouprave uvodi se mogućnost ugradnje liftova i obnove fasada uz poticaj države od 33 posto, a za odluke o radovima na zajedničkoj nekretnini uglavnom je smanjen broj ljudi koji mora dati pristanak.
Primjerice, za hitne intervencije u zgradi neće se morati pitati susjeda, za nužni popravak koji uključuje krov neće više trebati 50 posto potpisa, već trećina, dok se o velikim ulaganjima u zgradu neće pitati apsolutno svaki suvlasnik, nego njih 80 posto. A kad smo kod 80 posto, ipak neće toliko susjeda odlučivati može li netko svoj stan dati u kratkoročni najam, bit će to 66 posto.
Osim Zakona o zgradama, od 1. siječnja s primjenom počinju i izmjene Zakona o gradnji. Ključna je u njemu energetska učinkovitost, odnosno njeno unapređivanje tako da se ukidaju ovlaštenja pravnim osobama za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja, hlađenja ili klimatizacije u zgradi te se propisuje ovlašćivanje fizičke osobe za certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavima u okviru svog strukovnog područja. Također, uvodi se glavni energetski certifikator te se propisuje njegova odgovornost za cjelovitost i međusobnu usklađenost podataka u energetskom certifikatu. Ovaj bi zakon trebao i pojednostaviti postupak izdavanja dozvola za gradnju obiteljskih kuća, a uvode se i strože kazne za prekršaje sudionika u gradnji, odnosno oni koji grade bez određenih dozvola plaćat će 50 posto više kazne nego dosad.
U sljedećoj godini na snagu će stupiti i izmjene Zakona o komunalnom gospodarstvu, ali i Zakona o građevinskoj inspekciji. – Uređuje se stjecanje statusa javnog dobra u općoj uporabi u slučaju ako komunalna infrastruktura nije u vlasništvu, odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost nakon što su riješeni imovinskopravni odnosi, a propisuje se i da za hotele, turistička naselja, kampove i golf igrališta visina godišnje komunalne naknade ne može biti veća od 1,5 posto ukupnoga godišnjeg prihoda obveznika komunalne naknade iz prethodne godine, ostvarenog u pojedinom hotelu, turističkom naselju, kampu i golf igralištu za koji se plaća komunalna naknada, što će donijeti Zakon o komunalnom gospodarstvu – objašnjavaju nam iz Ministarstva. Suština, pak, Zakona o građevinskoj inspekciji jest da će lokalne samouprave moći obustaviti građenje zgrada, odnosno komunalni redari imat će veće ovlasti jer upravo će oni biti ti koji će moći zatvoriti gradilište investitora koji gradi bez dozvole.
Još jedan zakon, ističu u Ministarstvu, stupio je na snagu u listopadu, a primjenjivat će se tijekom cijele 2025. godine. Izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora uređuje se najam državnih poslovnih prostora te prodaja državnih garaža.
U sljedećoj godini trebao bi se riješiti i status većine zaštićenih najmoprimaca, a s provedbom bi trebao početi i Nacionalni plan stambene politike. Podsjetimo, priuštivo stanovanje njegov je cilj, a ono će se pokušati postići gradnjom novih stanova, osposobljavanjem državnih, ali i pokušajem da privatni vlasnici svoje nekretnine prepuste državi da ih iznajmljuje.
(vecernji.hr)
