Ukoliko ste vlasnik barem jednog hektara šume koje se nalazi unutar područja ekološke mreže Natura 2000, imate mogućnost prijaviti se na intervenciju 72.01. Potpora za ograničenje u gospodarenju šumama. Riječ je, naime, o novoj intervenciji koja se prvi put provodi u okviru Strateškog planu Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske, prenosi Agroklub.

Ideja je, s obzirom da šumoposjednici čije se šume nalaze unutar tog područja imaju gubitke i dodatne troškove, kompenzirati iste, a kako bi mogli zadržati prakse i povećati interes za održivo gospodarenje šumama i održavanje bioraznolikosti. Jednostavnije, potpora se dodjeljuje kao naknada za ograničenje u gospodarenju za propisane mjere za šume u obuhvatu područja ekološke mreže.

-Zahtjevi za potporu podnose se kroz Agronet sustav, koji je sličan sustavu za poljoprivredne potpore, a uvjeti za prijavu uključuju da korisnici moraju biti vlasnici ili imati pravo gospodarenja šumama za koje traže novce – kažu iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Kako dodaju, ugovor se sklapa na pet godina, a tijekom prve i pete, potrebno je priložiti zapisnik o terenskom očevidu s geotagiranim fotografijama, koje će ovjeriti ovlašteni inženjer ili Ministarstvo.

U Hrvatskoj postoji više od pola milijuna šumoposjednika

Natura 2000, poznato je, mreža je zaštićenih područja diljem Europske unije, uspostavljena kako bi se očuvale najvrijednije vrste i staništa u Europi, a Hrvatska je članica od 2013. godine. Njen glavni cilj je zaštititi prirodne ekosustave i biološku raznolikost, ali i osigurati da se ova područja koriste na održiv način.

-Minimalna površina koja se mora prijaviti za ostvarenje potpore iznosi 1 hektar, a korisnici mogu ostvariti minimalnu godišnju potporu od 150 eura, odnosno ukupno 750 eura tijekom pet godina. Najviši mogući iznos potpore iznosi 140.000 eura godišnje, odnosno 700 tisuća eura za cijeli petogodišnji period – dodaju.

Za hrastove šume visina potpore iznosi 250 eura godišnje po hektaru za očuvanje 10 m³ suhe drvne mase, dok se iznos povećava na 320 eura za 15 m³. Za očuvanje 3% mrtvog drva korisnicima se isplaćuje 150 eura, a potpuni prekid gospodarenja donosi naknadu od 300 eura po hektaru.

-U bukovim šumama, korisnici mogu ostvariti potporu od 150 eura godišnje po hektaru za ostavljanje 10 m³ suhe drvne mase, dok povećanje na 15 m³ donosi potporu od 190. Za očuvanje 3% mrtvog drva, potpora iznosi 150 eura, a za mjere bez gospodarenja korisnici ostvaruju 300 po hektaru – kažu.

Za jelove šume predviđena naknada iznosi 160 eura za 10 m³ suhe drvne mase, a 220 za 15 m³. Očuvanje 3% mrtvog drva također donosi 150 eura, dok potpuni prekid gospodarenja omogućava korisnicima potporu od 300 eura po hektaru.

Inače, privatne šume čine oko 24 posto ukupne površine šuma u Hrvatskoj, odnosno približno 670 tisuća hektara. Ukupna drvna zaliha privatnih šuma iznosi oko 78,3 milijuna kubna metra, a godišnji prirast iznosi oko 2,1 milijuna.

U Hrvatskoj postoji više od pola milijuna šumoposjednika, a privatne šume predstavljaju značajan udio u ukupnom šumskom fondu zemlje.

Upis u registar

​Upisnik privatnih šumoposjednika je sustav podataka i informacija o šumoposjednicima i njihovim šumskim posjedima te evidencije o ostvarenim pravima i sredstvima.

-Za privatne šumoposjednike, upis je besplatan, a koristi uključuju ostvarivanje naknada za općekorisne funkcije šuma, prodaju drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda, te ostvarivanje bodova za određene intervencije iz Strateškog plana ZPP. – kažu iz Ministarstva.

Upisnici mogu provjeriti svoj status na službenoj stranici Ministarstva, a u Upisnik se mogu upisati samo oni koji su vlasnici ili imaju odgovarajuće suglasnosti za upravljanje šumama.

-Za detalje o načinu gospodarenja šumama i šumskim zemljištem korisnici nas mogu kontaktirati. Također, ukoliko šumoposjednici žele posjeći drva ili obaviti sječu moraju podnijeti zahtjev za doznaku stabala i ishoditi odgovarajuću popratnicu – dodaju iz Ministarstva.

Popratnica je službena isprava koja se izdaje prije nego što se počne transportirati drvo ili drugi šumski proizvodi posječeni izvan šume, a koristi se za praćenje njihovog prometa, a njeno izdavanje obavlja licencirani izvoditelj šumarskih radova.

Kada smijem sječi svoju šumu?

Šumoposjednik zahtjev za sječu šume podnosi u područnim odjelima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a zahtjev za doznaku i sama doznaka vrijedi 3 godine.

-Samo stabla koja su označena za sječu mogu biti posječena, a ona je dozvoljena tek nakon provedene doznake i izdavanja popratnice – pojašnjavaju.

Dakle, ukoliko želite posjeći drva ili obaviti sječu nužno je podnijeti zahtjev za doznaku stabala i ishoditi odgovarajuću popratnicu. Popratnica vrijedi 24 sata, a u slučaju kašnjenja u dobivanju iste, sječa nije dopuštena. Ukoliko se sječa ne obavi unutar tog vremena, potrebno je ponovno podnijeti zahtjev za novom.

-Isto tako ukoliko šuma nije ispravno evidentirana u katastru, kao na primjer ako je označena kao livada, krčenje šume nije dozvoljeno osim u slučajevima propisanim Zakonom o šumama. U takvim situacijama, korisnici moraju podnijeti zahtjev za izdavanje popratnice kako bi mogli obaviti sječu – zaključuju.

No, nakon što je komad zemlje proglašen područjem Natura 2000, podliježe strogim zakonima o očuvanju čiji je cilj zaštita bioraznolikosti i prirodnih staništa. To često znači da bi aktivnosti poput intenzivne poljoprivrede, razvoja zemljišta ili čak određenih vrsta uzgoja usjeva mogle biti zabranjene ili strogo regulirane.

Podsjetimo, u Sloveniji su poljoprivrednici prosvjedovali zbog neodrživih uvjeta u poljoprivredi upravo zbog područja označenih kao Natura 2000.

(agroklub.com)