Blagdan svetog Martina, koji se obilježava 11. studenoga, slavi se širom svijeta, posebno u europskim zemljama, gdje su različiti narodi razvili bogate i raznolike oblike štovanja i tradicije posvećene ovom svecu. Sv. Martin bio je rimokatolički biskup Toursa, poznat po svojoj velikodušnosti prema siromašnima, a u našim krajevima ovaj blagdan povezuje se sa sazrijevanjem vina, odnosno ‘pretvaranjem’ mošta u vino, prenosi Večernji list.
Sveti Martin iz Toursa bio je jedan od najvažnijih kršćanskih svetaca ranog srednjeg vijeka, poznat po svojoj plemenitosti, suosjećanju i navodnim čudima. Rođen je oko 316. godine u Panoniji, na području današnje Mađarske, u poganskoj obitelji. Još kao mladić, Martin je postao rimski vojnik, no unatoč vojničkom životu, privlačila ga je kršćanska vjera.
Jedan od najpoznatijih događaja u životu sv. Martina, koji se često prikazuje na slikama i kipovima, jest njegova velikodušna gesta prema prosjaku. Naime, jednog hladnog zimskog dana, Martin je, jašući na svojem konju, naišao na promrzlog prosjaka kojemu nije imao što dati. Stoga je skinuo svoj plašt, prepolovio ga mačem i polovicu dao siromašnom čovjeku da se ogrije. Te noći, Martin je usnuo Krista koji je bio odjeven upravo u polovicu njegova plašta, što je simboliziralo njegovu duboku vjeru i ljubav prema bližnjima.
Ubrzo nakon toga, Martin je napustio vojsku i krstio se, a kasnije je postao biskup Toursa u Francuskoj. Kao biskup, posvetio je svoj život širenju kršćanstva, izgradnji crkava i pomoći siromašnima i potrebitima. Bio je poznat kao čovjek velikog srca koji je često radio na pomirenju sukoba i bio izuzetno omiljen u narodu. Njegov svetački život i čuda koja su mu pripisivana, poput iscjeljivanja bolesnih, dodatno su utvrdili njegov ugled sveca zaštitnika.
Sveti Martin preminuo je 397. godine, a njegov blagdan, 11. studenoga, obilježava se kao dan sjećanja na njegovu smrt i dan slavlja njegovih dobrih djela. Štovanje sv. Martina proširilo se širom Europe i svijeta, a postao je zaštitnik vojnika, prosjaka, vinara i vinogradara, kao i raznih europskih gradova i regija.
S godinama je sveti Martin postao inspiracija za brojne običaje koji naglašavaju velikodušnost i ljubav prema bližnjima. Slaveći njegov blagdan, ljudi diljem svijeta prisjećaju se vrijednosti koje je sveti Martin promicao: pomaganja potrebitima, dijeljenja s onima koji imaju manje i življenja u skladu s kršćanskim idealima suosjećanja i zajedništva.
Uz duhovnu dimenziju, slavljenje ovog blagdana često uključuje i brojne pučke običaje, procesije, plesove te uživanje u sezonskoj hrani i vinu. Tako se u Francuskoj, posebice u Toursu, blagdan i danas slavi održavanjem procesija i misa. Ondje se njeguje tradicija zajedničkog objeda na kojem se poslužuju vino i specijaliteti poput pečene guske ili patke, a mnoge francuske crkve posvećene su sv. Martinu.
U Njemačkoj su proslave sv. Martina posebno popularne među djecom. Blagdan prolazi u znaku tradicionalnih procesija s lampionima, poznatih kao Martinsumzüge, koje prolaze kroz sela i gradove, a djeca pritom pjevaju pjesme o svetom Martinu i nose šarene lampione. Na kraju povorke, okupljeni pale simboličnu vatru i uživaju u pečenim slasticama. Uz Njemačku se veže i običaj pripreme slatkog kruha u obliku malih ljudi, zvanog Weckmann, koji djeca i odrasli dijele u znak zajedništva.
U Austriji se blagdan provodi obiteljski, za večeru se poslužuje pečena guska, koja se naziva Martinigansl, a to je jelo popularno u Beču i pokrajinama poput Koruške i Štajerske. Običaj pečenja guske ima korijene u srednjovjekovnim pričama o svetom Martinu i guski, prema kojima se on upravo među guskama sakrio jer nije želio biti imenovan biskupom, no guske su ga graktanjem brzo razotkrile i zapečatile mu sudbinu.
U Nizozemskoj djeca također sudjeluju u povorkama s lampionima i pjevaju pjesme o svecu, često u zamjenu za male darove ili slatkiše. Blagdan svetog Martina najavljuje dolazak zime, a lokalni tada vinari često poslužuju novo vino. Slično, u Hrvatskoj i Sloveniji sveti Martin ima posebno značenje jer je poznat kao zaštitnik vinogradara. Tradicionalno Martinje obilježava se ceremonijom krštenja mošta, odnosno pretvaranjem mošta u vino.
Ono što je zajedničko svim običajima vezanim uz blagdan svetog Martina, bez obzira na to gdje se održavaju, jest to da popularni svetac i danas zbližava ljude i stvara zajedničku poveznicu kroz tradiciju koja ističe suosjećanje, blagost i radost.
(vecernji.hr)
