Noć vještica, odnosno Halloween, ima korijene u keltskom festivalu Samhain, koji se u drevnoj Irskoj, Škotskoj i Engleskoj obilježavao 31. listopada uoči Nove godine prema keltskom kalendaru. Samhain je označavao kraj žetvene sezone i prijelaz u tamniju polovicu godine, što se povezivalo s vjerovanjem da se u to vrijeme svijet živih i mrtvih preklapa, piše Večernji list.
Kad su Rimljani osvojili keltske zemlje, Samhain su spojili s rimskim festivalima, uključujući Feralia (dan sjećanja na mrtve) i Pomonu (posvećen boginji voća i drveća). Kasnije, u 8. stoljeću, papa Grgur III. odredio je 1. studeni kao Dan svih svetih, a večer prije postala je poznata kao All Hallows’ Eve, iz čega je proizašao naziv Halloween. Imigranti iz Irske i Škotske kasnije su prenijeli običaje u Ameriku, gdje su tradiciju ukrašavanja, kostima i ‘trick-or-treatinga’ proširili i obogatili dodatnim ritualima.
Osim keltskog Samhaina i rimskog utjecaja, Halloween je preuzeo i elemente kršćanskih običaja. Na All Hallows’ Eve, ljudi su počeli paliti svijeće za mrtve i moliti se za spas njihovih duša. S vremenom su se razvili običaji maskiranja i strašenja kako bi se zaštitili od ‘duhova’ koji bi navodno mogli posjetiti svijet živih.
Tijekom 20. stoljeća Noć vještica je postala komercijalizirana, s naglaskom na zabavu, kostimirane parade i prikupljanje slatkiša za djecu. Danas se obilježava širom svijeta, s modernim elementima inspiriranim popularnom kulturom, filmovima i strašnim pričama, zadržavajući duh i simboliku koja seže stotinama godina unazad.
(vecernji.hr)
