U Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica danas (petak) je održan 3. Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem “Suradnja, izgradnja, nadogradnja”. Uz 3 pozvana izlaganja, 20 primjera dobre prakse i predstavljanje zbornika radova s prošlogodišnjeg skupa, virovitička je knjižnica postala središte okupljanja 70-ak posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske, ali i šire, poput Makedonije i Danske.
Ovaj treći po redu stručni skup u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica dotaknuo se važnosti Čitateljskih klubova u knjižnicama i njihovog dugogodišnjeg djelovanja, nakon što su prethodna dva tematizirala suradničke programe i volontiranje u knjižnicama. U uvodnom govoru ravnatelj Robert Fritz pozdravio je izlagače, virovitičku dogradonačelnicu Vlastu Honjek – Golinac, pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti Alena Bjelicu te ostale prisutne kolegice i kolege knjižničare.
Naglasivši kako od ovakvih skupova očekuje puno, ravnatelj je pozvao na pažljivo slušanje ideja i iskustava pozvanih izlagača te primjera dobre prakse, kako bi se iste u budućnosti pretvorilo u djelo.
– Na osnovu ovakvih stručnih skupova nastojimo potaknuti nove aktivnosti, programe i sadržaje u županijskim knjižnicama, a posebice u našoj Gradskoj knjižnici. Nakon prvog skupa u rad smo unijeli nekoliko interesantnih noviteta i sklopili partnerske ugovore o suradnji s nekoliko institucija i ustanova na području Grada Virovitice. Jednako tako, nakon drugog skupa, tematizirajući volontiranje u knjižnicama, pokrenuli smo volonterski program u našoj Knjižnici – istaknuo je Fritz, osvrnuvši se na važnost ovogodišnje teme skupa.
– Prema istraživanjima zapadnoeuropskih zemljama, čitateljski klubovi su nukleusi poticanja čitanja u narodnom knjižničarstvu. U našoj Knjižnici trenutno djeluju tri takva kluba: Čitateljski klub za odrasle, za djecu i mlade te klub književnih klasika. Članovi ovih klubova imaju mjesečna okupljanja i djeluju na tri razine: poticanje čitanja, preporuka za daljnje čitanje i dijalog – iznimno je važno da članovi kluba razgovaraju i otvaraju nove perspektive pisane riječi – objašnjava ravnatelj, pritom zahvalivši svim djelatnicima Knjižnice na uspješno realiziranom skupu, a potom i Gradu Virovitici, Virovitičko-podravskoj županiji te Ministarstvu kulture i medija na sufinanciranju istog.
U ime Grada Virovitice, dobrodošlicu svim gostima poželio je i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Alen Bjelica.
– Kao profesor hrvatskog jezika i povijesti, želim naglasiti kako je ovogodišnja tema izuzetno važna. Svjedoci smo koliko je čitanje, nažalost, zapostavljeno. Mladi ljudi nemaju odnos prema pisanoj riječi kakav smo mi imali, tu uvriježenost knjige. Nadam se da će ovakvi stručni skupovi, kao i poticaji od strane Ministarstva kulture i medija, vratiti čitanje među mlade – rekao je Bjelica, poželjevši svim posjetiteljima skupa da se ugodno osjećaju u Virovitici, gradu kulture i obrazovanja.
POLA HRVATSKE NE ČITA
Čitateljski klubovi značajna su tema u knjižničarskim krugovima. Koliko je važno poticati na čitanje, zašto klubovi djeluju dugi niz godina i zbog čega se u nekim zemljama smatraju glavnim nositeljima aktivnosti za poticanje čitanja, posjetiteljima je objasnila nezavisna književna kritičarka i teoretičarka Marija Ott Franolić.
– Danas živimo jako brzo i nemamo vremena jedni za druge, često ne stižemo ni smisleno razgovarati. Čitanje je iznimno važno zato što proširuje vokabular, omogućuje maštanje, izlazak iz svijeta i života kakav poznajemo. Potrebno je upoznavati različite kulture i likove, da se s njima možemo identificirati. Smatram da djeci treba čitati od samih početka, svaki dan, jer im time omogućavamo izlazak iz svakodnevice i kolotečine. Na taj način zapravo odgajamo čitatelje – objašnjava nam ova poznata zagovarateljica čitanja.
Upravo iz tog razloga čitateljski klubovi i radionice predstavljanju mjesto dijaloga, zajedničkog čitanja i susreta ljudi različitih dobnih skupina, različitih profesija i potpuno različitih interesa, ali s jednim istim poticajem – ljubavlju prema čitanju i razgovoru o pročitanom.
– U čitateljskim klubovima primjećujemo da pročitano djelo možemo interpretirati na različite načine jer čitanje sadrži veliku slobodu interpretacije, kao i osobnu slobodu. Takvi su klubovi ujedno i mjesto preporuke dobre književnosti – govori Ott Franolić koja više od deset godina vodi čitateljske radionice, književne klubove, potiče čitanje u vrtiću i školama te održava edukacije o važnosti čitanja.
Prema riječima ove književne kritičarke, statistike pokazuju kako pola Hrvatske pročita jednu knjigu godišnje, dok druga polovica ne pročita ništa. Također, hrvatski čitateljski klubovi se uklapaju u svjetske statistike koje kažu da takve klubove pohađaju ponajviše žene.
– Zaista mogu potvrditi da u čitateljske klubove mahom dolaze žene. Ne mislim da to nužno znači kako žene više čitaju, već im možda taj tip socijalizacije više odgovara. Poznajem brojne muškarce koji puno čitaju, ali ne žele razgovarati o knjigama. S jedne strane stalno govorimo o tome kako čitanje opada, dok su s druge strane knjižnice pune i imamo velik broj čitateljskih programa. Teško je govoriti o službenim statistikama jer se svaka razlikuje, ali svakako je potrebno okupiti sve podatke na jednome mjestu kako bismo imali jasniju sliku o čitanju u Hrvatskoj – ističe.
“PRELIJETANJE” TEKSTA
Naposljetku, Ott Franolić iznijela je zanimljivu, ali ujedno i poražavajuću, tehniku čitanja današnjice. Uslijed sveprisutne digitalizacije, koncentracija nam je na zadovoljavajućoj razini svega nekoliko sekundi, a sve to doprinosi nastanku nove vrste čitanja – tzv. prelijetanje.
– I na djeci i na odraslima primjećujem da “prelijeću” pisanu riječ. To je ono kada čitate nešto na internetu “kroz redove”. Nedostaje nam dubinsko ulaženje u tekst. Koncentracija je nešto što se vježba, posebice s mladima koji bi trebali čitati puno i raznoliko. Često možete čuti da djeca nisu zainteresirana za književnost i to je potpuno u redu. Zato postoje enciklopedije i raznorazni priručnici. Primjerice, djeca koja igraju Minecraft mogu čitati priručnik za Minecraft, on se također sastoji od riječi. Treba im prići kroz njihov interes, djecu nećemo pridobiti s nečime što se nama nekada sviđalo, kao Vlak u snijegu. Taj zastarjeli vokabular može ih odvratiti od samog čitanja, zaključit će da je to nešto dosadno i povezano sa starijim generacijama, a to bi bila jako, jako velika šteta – zaključuje ova književna kritičarka.
Po završetku izlaganja prisutnim polaznicima 3. Stručnog skupa predstavljen je Zbornik radova s prošlogodišnjeg, 2. Stručnog skupa – “Volonteri”.
(www.icv.hr, dj, foto: D. Jagarinec)
