Temperaturni rekordi, suša, preuranjeni poljoprivredni radovi (berba kamilice u travnju, žetva pšenice u lipnju, berba kukuruza i grožđa u kolovozu), temperature mora od 30 Celzijevih stupnjeva, opadanje lišća sredinom ljeta…

Činjenicu da živimo u vremenu drugačijih godišnjih doba i promjena više nitko ne može zanemariti. Tim povodom razgovarali smo s profesorom Brankom Grisogonom, poznatim hrvatskim znanstvenikom, predavačem na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Jesmo li zakasnili; jesu li nastupile nepovratne promjene zbog kojih je ovo samo početak paklenih ljeta, blagih zima i nestanka klasičnih godišnjih doba za naše područje? Hoće li se negativni rekordi nastaviti?

Da, ušli smo u velike, nepovratne promjene u recentnoj klimi. U jednu ruku, jesmo zakasnili, a u drugu, manju ruku, možda i nismo. Javljaju se nove spoznaje, izračuni i tehnologije koje mogu pomoći u rješavanju gorućih problema.

Energija klimatskog sustava Zemlje raste, stoga se priroda ubrzano mijenja, ignorirali mi to, ili ne (općenito, ignorancija je loš stav u životu). Klima nam se očito jako ‘klima’. Godišnja doba se razmazuju i preskaču iz jedne sezone u druge zbog povećane pripadne energije.

Nažalost, jaki meteorološko – klimatski rekordi se pojavljuju sve češće kod nas i u svijetu, a šire područje Hrvatske i najveći dio Mediterana su podložni jačim efektima klimatskih promjena nego prosjek svijeta. Ujedno, ljudska „olimpijada gluposti“ podiže preglupu ljestvicu pa možemo očekivati nove klimatske rekorde.

KUKURUZA ĆE BITI 30 POSTO MANJE

Sukladno promjeni vremena, ove godine poljoprivreda je na najvećem udaru. Berbe su uranile u prosjeku mjesec dana i to za sve kulture. Možete li komentirati navedene promjene i što nam one dugoročno govore?

Nažalost, slažem se s Vama. Mislim da šumari i onda hidrolozi, agronomi, itd. znaju bolje odgovore nego ja za sva područja o kojima govorimo kada govorimo o klimatskim promjenama. Ne usuđujem se puno govoriti o temama koje tek učim. Naime, izlazni rezultati atmosferske fizike i kemije tek su ulazni podaci u biološke, agro i ostale modele koji mogu odgovoriti na postavljena multi dimenzijska, a relevantna pitanja.

Najkraće, dugoročne prognoze nisu lijepe ako čovječanstvo ne promijeni svoje ponašanje; to uključuje nas, mene i sve vas koji ćete ovo možda pročitati. Vodio sam doktorat dr. sc. Višnje Vučetić, bivše djelatnice DHMZ-a, u kojem je ona pokazala, tj. projicirala da će Hrvatska oko 2040. ili 2050. godine imati oko 38 posto manje kukuruza nego krajem 20. stoljeća. Mislim da se samo na tom podatku svi možemo zabrinuti.

foto: K. Toplak

MORE PAMTI ZA BUDUĆNOST

Previsoke temperature stvaraju promjene i u oceanima, a posljedično i na Mediteranu te našem Jadranskom moru. Alge, „cvjetanje mora“, pomor školjki (Malostonski kanal), ugroza koralja, ježinaca i dagnji, invazivne vrste koje dolaze (vatrenjača, četverozupka-napuhača, kamena riba…). Je li ovo izoliran slučaj, samo ove godine, kada Jadran broji 30,3 Celzijevih stupnjeva ili smo u dobu „novog normalnog“? Što možemo očekivati? 

Ne, ovo nije izoliran slučaj. Nažalost, to je postala česta „mustra“, tj. struktura ponašanja u prirodi pojačanih poremećaja uzrokovanih ljudskim nemarnim djelovanjem. Neki od mojih bliskih ljudi govore mi da je ovo ‘super’ i da im odgovara što je tako vruće i da sve ‘skoro kuha’.

Ne znam kako s njima nastaviti razgovor jer negiraju podatke, činjenice i trendove u prostoru, a koji će se svakako odraziti na našu budućnost. To je čas kada ušutim i počnem molitvu u sebi, tužan jer činjenice negiraju i neki mladi ljudi koji još studiraju i koji se i sami mogu uvjeriti u dokaze koje im znanost podastire.

Što se mora tiče – more jako pamti. Više i duže nego atmosfera, možda i duže nego tlo, jer ima veliku tromost. Ove, aktualne klimatske promjene već su upisane u oceanima i utjecat će na našu budućnost u narednih nekoliko stoljeća, možda i na cijeli milenij. Morska hrana, koja je donedavno nosila titulu najzdravije, sve je više zatrovana teškim metalima, plastikom, itd.

Krajem rujna 2024. godine u Zadru će se održati velika međunarodna marino-oceanografska konferencija, na kojoj ćemo ‘pročešljati’ najnovije rezultate o Jadranu i Mediteranu. Ne usudim se ni predviđati rezultate i zaključke tog skupa.

Dio listopadnog drveća, osobito voćkarica već je bacio lišće, ilustracija

PLANET KAO „KUHINJA KOJA VRIJE“

Toplinski val pa nevrijeme – koliko nam se ljeta razlikuju danas u odnosu na prije 20 ili 50 godina? Od temperature zraka, oborina? Nema više „blage ljetne kiše“, budući da je svaka promjena koja nastaje ljeti u znaku snažnih kiša, tuče, poplava, vjetra. Spominjali ste kako nas ne treba začuditi tornado ili pijavica.

Uh, jako nam se razlikuju ona i ova ljeta… Ne volim statistiku, ali ju cijenim, neumoljiva je i potrebna. Spomenute blage kiše su danas zanemarive. Ili je pljusak, ili se ‘ne računa’. To su pravila ekstrema, a oni se podižu u sve toplijem sustavu.

Konkretno, statistička fizika prognozira sve veće raspone događaja – čitajte: ekstrema, što je promatrani sustav topliji. To je slično kao u kuhinji: ako se kuha, peče i radi u njoj, temperatura i najčešće vlaga, rastu i svašta se u toj kuhinji može dogoditi.

Nevrijeme koje je u srpnju prošle godine zahvatilo Viroviticu i dio županije nanijelo je ozbiljne štete, foto: čitatelji

Znate da se u hladnoj kuhinji ništa značajnog se ne događa, „atmosfera“ je skoro kao u hladnjaku, mirna i kontrolirana. No, u ovoj, našoj, „vrućoj kuhinji“ u kojoj danas živimo, viša temperatura dozvoljava povećanu vlažnost u zraku, tj. atmosferi, što stvara višak energije, a ona pak „kuha“ ekstremne događaje, da se slikovito izrazim.

Svoju značajnu ulogu imaju i oblaci, koji nam također donose ekstra energiju, raznoseći višak latentne topline i oborine. 
Možemo, dakle, očekivati i pijavice i tornada, u kasno proljeće, ljeto ili ranu jesen” i u Hrvatskoj.

Suncokret je uz kukuruz ove godine pretrpio značajnu štetu, ilustracija, Pixabay

Možemo li se uopće zaštititi od ovakvih utjecaja i kako? Spominjali ste kako od tuče ne vrijedi protugradna obrana. Vidimo da navodnjavanje ne pomaže kod ekstremnih temperatura u kojima strada vrh biljke (krošnja, lišće), ne nužno korijen koji može biti zaštićen navodnjavanjem?

Uh, kompleksno pitanje i vjerujem da nitko danas još ne zna pravi odgovor na njega. Međutim, postoje sustavna, i za sada samo djelomična vrijedna rješenja.
Sustavna rješenja kažu: prilagodba, smanjivanje klimatskih utjecaja, istraživanje i obrazovanje.

Nažalost, za to je potrebna stručnost u državnom upravljanju na brojnim područjima koja se tiču klimatskih promjena i njihovih posljedica, a zasad u Hrvatskoj činimo premalo ili gotovo ništa po tom pitanju. Odnosno, puno priče, a premalo djelovanja. Drugi dio pitanja je za agronome i njihovu ekspertizu. Ja, kao fizičar, mogu reći da se mijenjaju osobine tla i to na nekoliko metara dubine. Te promjene se događaju prebrzo i nisu prirodne, već zabrinjavajuće.

Drveće je uz sušu, na udaru i zbog nametnika kojima pogoduju ovakve temperature

BILJKAMA TREBAJU STOLJEĆA ZA PRILAGODBU

Spominjete potrebu za novim načinima pripreme na klimatske promjene, a koje već itekako osjećamo. Navedite par primjera koje moramo početi primjenjivati već danas. Mogu li se naše biljke prilagoditi novim uvjetima ili moramo tražiti neka nova rješenja?

Nažalost, biljke nemaju puno šanse prilagoditi se brzo novim uvjetima. One nisu ljudi koji se lako prilagode migracijom s jednog kontinenta na drugi. Biljkama je potrebno stoljeće ili više njih za ovakve promjene, a ne nekoliko sezona ili godina.

Nova rješenja postoje, ali se čini kako ih svijet, odnosno, Europa kao da ne žele prihvatiti. Preporučujem svima da zajedno pročitamo zadnju knjigu Anđelka Milardovića, ‘Globalizacija i Europa na raskrižju – Europa od volje za moći do volje za ništa’. Poruka je jasna; trebamo brže prilagodbe klimatskim promjenama, a koje istovremeno moramo umanjivati. Nadalje, trebamo bolje i sustavnije proučavati klimatski sustav i pripadne spoznaje bolje uključivati u obrazovanje, kako bismo dobili i raniju reakciju i potencijalna rješenja.

Ujedno, treba nam bolja briga o šumama i vodama u Hrvatskoj i šire. Kao narod, premalo znamo o tome, građani se pitaju kako se prodaju hrvatska prirodna bogatstva i „što se sve krije od nas“. Praksa, ali i situacije o kojima čitamo u medijima govore nam kako se sam otpad neprikladno i općenito pogrešno tretira u Hrvatskoj. To je na sramotu i dušu svima onima koji donose odluke na visokim nivoima, praksa koja razlikuje prave političare i politikante, igrače i maskote za jednu sezonu. Velike odluke su nam potrebne i to hitno, a njih trenutno – ni na vidiku.

Lišće je počelo opadati već početkom kolovoza

Kakve nas jesen i zima čekaju? Stručnjaci za zaštitu prirode upozoravaju kako će dio selica možda i odustati od puta u Afriku jer će ovdje imati dovoljno hrane tijekom blage zime. Hoćemo li uskoro morati mijenjati udžbenike jer su se činjenice promijenile?

Sezonske projekcije za jesen i zimu sugeriraju iznad prosječno toplu jesen i zimu. Prosjek se pritom odnosi na prošlih nekoliko desetljeća, a premašaji idu čak do 2 stupnja Celzijusa! Oborine je teže za prognozirati, pripadni klimatski signal je uglavnom slab, no ipak sugerira blagi manjak oborine u navedenom periodu i području.

Zaključno, to znači da idemo k progresivno sve više suhoj klimi iznad ovog dijela Europe, tj. Mediterana. Različite životinje, uključujući ptice, različito se ponašaju u ovim umjetno uzrokovanim klimatskim promjenama. Dakle, gradiva udžbenika se nužno moraju mijenjati i prilagođavati novonastalim uvjetima.

(icv.hr, mlo, foto: D. Jagarinec, Ž. Đaković Leš, B. Sokele, M. Lovrenc)