Što je zajedničko britvi, pijavicama i patki? Svi oni koji su večeras (petak) bili na otvorenju izložbe „Ajmo kod brice“ u Gradskom muzeju Virovitica znaju odgovor na ovo pitanje.
Izložba koju je u povodu Rokova 2024. otvorio virovitički gradonačelnik Ivica Kirin, a kojoj je nazočio sa suradnicima, odaje počast bricama, zanatlijama koji su kroz povijest bili daleko više od šišača kose i uređivača brada i brkova. Kako pokazuje izložba koju su postavili Nikolina Hećimović, kustosica kulturno-povijesnog odjela Gradskog muzeja Virovitica i Andrej Malek, kustos dokumentarist, brice su kroz povijest imale niz uloga, od priučenih kirurga, preko stilista, psihologa i terapeuta, pa sve do uloge koju imaju i danas, kada su brade kao nikada u modi.
Nikolina Hećimović objasnila je kako su izložbu, uz fundus Muzeja, omogućili virovitički obrtnici brijači i frizeri te pojedinci koji su posudili ili Muzeju ustupili, odnosno prodali dio eksponata, a koji tvore cjelinu vezanu uz ovo zanimljivo zanimanje.
JEDNO ZANIMANJE, BROJNE ULOGE
-Izložba je potaknuta jednom bizarnom pričom o zagrebačkoj gostionici/brijačnici iz 19. stoljeća u kojoj su brice na tijela mušterija stavljale pijavice. Kada bi se napile krvi, otpale bi, a njih bi pojela patka koja se nalazila također u brijačnici. Na kraju dana, brico/ugostitelj bi tu patku, koja je ispunila svoju svrhu, ubio, ispekao i poslužio mušterijama. Ovaj bizarna anegdota potaknula nas je na promišljanje svih uloga brice i brijačnica u povijesti, pa smo krenuli u istraživanje.
Rezultat je izložba na kojoj se mogu vidjeti brojne informacije o virovitičkim brijačima i brijačnicama, alatu, priboru, fotografije, dokumentacija, mogu se saznati dublji detalji, poput onog zašto je uz njih vezan šilt ili brijački stupić, mogu otkriti brijački „hall of fame“, najbolju vrstu brade i brkova Virovitičana iz 19. stoljeća te se fotografirati s posebnim brkom i drugo – nabrojila je N. Hećimović.
Posjetitelji imaju priliku i isprobati neke od eksponata – sjesti za improvizirani brijački pult, namjestiti brijački stolac, mogu se nasapunati prije tog te mirisati poznate mirise i kolonjske vode koji se vežu uz brijačnice i njegu kože. Kako ženska publika ne bi ostala zakinuta, izložba donosi i stolac iznad kojega je električni ondulator (svojevrsni stroj za trajnu) te sredstva za njegu kose.
POVJERAVALI IM TAJNE
Gradonačelnik Ivica Kirin ispričao je posjetiteljima svoja sjećanja na brice kod kojih je još kao dijete išao s ocem, stavivši naglasak ne samo na ponekad zarezano uho nakon frizure ili „fudbalerke“ koje su nekad htjeli nositi baš svi, već na sociološku ulogu brice u cijeloj njegovoj zajednici.
-Brice su uvijek bile čuvari tajni, a brijačnice su bile mjesta za sve. Ondje se vodila politika, rasprave, ljudi su se povjeravali jedni drugima, brico je bio upoznatiji nego Google sa svim najnovijim događanjima, ljudima, okolnostima. Ljudi su brici govorili baš sve pa je on svojevrsni Facebook prije Facebooka– prisjetio se gradonačelnik Kirin.
Sociološku ulogu brijača koja se provlači kroz cijelu izložbu naglasila je i ravnateljica Muzeja Mihaela Kulej.
-Brijačnice su oduvijek bile mjesta socijalnih susreta, od antičkih vremena do danas, mjesta razmjene informacija, ali su brice imale i dodatnu vrijednost, obrtnički dio čiji se značaj zadržao do danas jer ljudi „svoje dlake“ od povijesnih vremena do danas moraju uređivati, pa odlaze i danas kod frizera, odnosno brijača ili brice.
Tu je i treća važna uloga u društvu, ona liječnička. Prije formalnog postojanja medicine brijači su vršili jednostavnije zahvate, koji su bili vrlo mehaničkog tipa i koji su ljudima olakšavali bolest ili bol. Sve je to prikazano na izložbi koju ćemo nastojati prikazati i u drugim gradovima – rekla je M. Kulej.
Izložba je otvorena do 28. rujna.
Nakon izložbe, Gradski muzej Virovitici je na poseban način čestitao 790. rođendan, puštanjem u zrak simboličnih 79 balona u prepoznatljivim bojama grada, a koji su biorazgradivi.
(icv.hr, mlo)
