Znate li da lijek koji bacite u sudoper, toalet ili u prirodu može ugroziti životinjski i biljni svijet, ali i dospjeti u naš hranidbeni lanac, primjerice ribu?
Lijekovi, kreme, masti, kapljice, sve navedeno pripada kategoriji farmaceutskog otpada, koji je potrebno kvalitetno odlagati, kako ne bi predstavljali opasnost za okoliš i zdravlje ljudi i životinja.
Adekvatno gospodarenje otpadom i konkretne akcije kojima bi se smanjile količine biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagalištima cilj su projekta ”ZELENI KUTAK – ŠARENO PLATNO – ZA EKO VIROVITICU” , koji do kraja svibnja provodi Grad Virovitica. Vrijedan je 14.000 eura provodi se uz pomoć Fonda za i energetsku učinkovitost, koji u njemu sudjeluje s 40 posto troškova.
Farmaceutski otpad, koji čini dio otpada iz kućanstava, dijeli se u neopasan farmaceutski otpad (većina lijekova, krema, masti, kapljica i sličnih proizvoda i njihova ambalaža), opasan farmaceutski otpad (citotoksični i antiinfektivni lijekovi) te kontrolirane lijekove (narkotike).
Podatci hrvatskog Instituta za vode J. J. Strossmayer pokazuju kako su lijekovi i proizvodi za osobnu njegu sve ćešća pojava u vodama i vodenom okolišu.
Najčešće uočene vrste lijekova u vodi su antibiotici, protuupalni lijekovi, lijekovi za bolesti srca, antidepresivi i lijekovi za smirenje, pokazuju i podatci tvrtke Virkom d.o.o. Virovitica. Ona u svojoj djelatnosti ima sakupljanje otpadnih voda i, prije ispuštanja u površinske vode kao prijemnike, njihovo biološko pročišćavanje.
Na postrojenjima za obradu otpadnih voda u naseljima Suhopolje, Lukač i Gornje Bazje iz otpadne vode se, prvenstveno, uklanjaju suspendirana tvar i organsko opterećenje, dok se na novoizgrađenom uređaju u Virovitici iz otpadnih voda uklanjaju još i hranjive tvari (dušik i fosfor).
Posljednjih desetljeća sastav otpadnih voda uvelike se promijenio: povećao se broj i količina novih tvari koje su strane živim organizmima, a koji inače obitavaju u prijemnicima pročišćenih otpadnih voda, upozoravaju u Virkomu.
Iz Virkoma objašnjavaju kako je riječ o ksenobioticima, koji pripadaju proizvodima farmaceutske industrije (farmaceutici), a koji se koriste u medicini i veterini. Među njima su antimikrobni lijekovi za liječenje bakterijskih bolesti, analgetici i antipiretici, psihijatrijski lijekovi, lijekovi za regulaciju masnoća u krvi i dr. Ksenobiotici su i sredstva za osobnu higijenu, kozmetički proizvodi, antiseptici i sl., a čiji se tragovi također pronalaze u otpadnim vodama, što znači da su ih korisnici bacili ili izlili u sudoper, toalet ili ih se „riješili“ na nekom od divljih odlagališta.
-U otpadne vode navedene tvari mogu dospjeti ispuštanjem tehnoloških otpadnih voda farmaceutske industrije, izlučevinama ukoliko se koriste u terapijske svrhe, ali i neodgovornim odlaganjem neiskorištenih lijekova u sustav javne odvodnje ili prirodno okruženje – kažu u Virkomu, gdje se kemijski sastav otpadnih voda određuje uobičajenom, rutinskom analizom.
BAKTERIJE RAZVILE OTPORNOST NA ANTIBIOTIKE
Kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri ispuštene pročišćene otpadne vode utječu na živa bića u vodenim prijemnicima, izvršena je ekotoksikološka i mikrobiološka karakterizacija pročišćenih otpadnih voda grada Virovitice u suradnji s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu i Institutom Ruđer Bošković.
-Ona je potvrdila značajnu podudarnost vrsta bakterija u pročišćenim otpadnim vodama s onima koje su izolirane s riba ulovljenih na lokacijama nizvodno od mjesta ispuštanja otpadnih voda. Utvrđen je i negativan utjecaj otpadnih voda na razinu obrambenog potencijala koji štiti stanice od štetnog djelovanja stranih tvari u vodama. Također je izmjerena i razina otpornosti bakterija iz uzoraka otpadnih i površinskih voda na niz antimikrobnih lijekova, čime je potvrđeno zagađenje antibioticima – doznajemo u Virkomu.
Uklanjanje navedenih tvari iz otpadnih voda je tehnologijama obrade otpadnih voda koje se najčešće koriste zanemarivo, dok njihova prisutnost u vodama može nepovoljno utjecati na vodene i kopnene organizme, a samim time posredno i na ljudsku populaciju.
Zato je prioritet lijekove i proizvode za osobnu higijenu kvalitetno odlagati.
ŠTO SA STARIM LIJEKOVIMA?
U Hrvatskoj su ljekarne dužne preuzimati stare lijekove ili sličan farmaceutski otpad, neovisno o njegovu podrijetlu.
U svakoj ljekarni trebao bi se nalaziti poseban spremnik u koji pacijenti mogu odložiti stare lijekove. Lijekove možete donijeti u ljekarnu na zbrinjavanje u originalnoj ambalaži ili čak samo u primarnoj ambalaži (blisteru ili plastičnoj posudici) od koje ste prije toga odvojili kutiju i uputu koje se slobodno mogu odložiti u spremnik za recikliranje papira i kartona.
Ljekarne nisu dužne zbrinjavati infektivni medicinski otpad (igle, lancete, šprice, skalpele i slične proizvode). On se može odložiti u Reciklažnom dvorištu Virovitica, u koji se odlažu i sve vrste lijekova i ambalaža od sredstava za osobnu higijenu.
Za infektivni medicinski otpad preporuča se da se skuplja u čvrstu staklenu ili plastičnu ambalažu prije odlaganja. Otpad nastao od veterinarskih lijekova i proizvoda dužne su zbrinjavati veterinarske ljekarne i ambulante.
Zbrinjavanje farmaceutskog, citotoksičnog i citostatskog te kemijskog i sličnog opasnog medicinskog otpada, obavlja se u postrojenju ovlaštenom za zbrinjavanje opasnog otpada postupkom spaljivanja.
Stručnjaci upozoravaju da je posebno zabrinjavajuće što se lijekovi i njihovi dosad poznati razgradni produkti koji završe u okolišu mogu dalje razgrađivati i kemijski mijenjati. Time nastaju potpuno nove i dosad neistražene kemijske supstance, čije će se posljedice na okoliš i živa bića tek otkriti.
Projekt ”ZELENI KUTAK-ŠARENO PLATNO-ZA EKO VIROVITICU” sufinanciran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
(www.icv.hr, S. Kepec)