Zrak koji udišemo i okruženje u kojem boravimo ključni su za održavanje dobrog zdravlja. No u svojim domovima često se suočavamo s prijetnjama kao što je previsoka ili preniska vlažnost zraka, ali i razna sitna onečišćenja koja dugoročno mogu nanijeti štetu našem respiratornom sustavu te utjecati na slabljenje imuniteta, piše Večernji list.

No koja je idealna vlažnost zraka? Ovaj raspon varira, ovisno o godišnjem dobu. Dok zimi trebamo održavati vlažnost u stanu između 40 do 60%, ljeti je gornja granica nešto niža i vlažnost bi trebala biti između 40 i 55%.
 

Kako prepoznati previsoku vlažnost u stanu?

Zimi dolazi do neugodne pojave, kondenzacije, koja je ujedno i jedan od pokazatelja da vlažnost u vašem domu nije optimalna. Vlaga dolazi u kontakt s hladnijom površinom, poput prozora ili zida, a topli zrak u unutrašnjosti doma više nije u mogućnosti apsorbirati istu količinu vlage. Voda se tada kondenzira na hladnijim površinama, što izgleda kao da je površina orošena sitnim kapljicama. No kondenzacija se može formirati i na mjestima gdje je protok zraka ograničen, poput namještaja u spavaćoj sobi ili čak u unutrašnjosti ormara, odnosno, na bilo kojem području koje nije izloženo svjetlu i koje se ne prozračuje.

Mnogi će prihvatiti ovoga tihog neprijatelja, kao stalnog sustanara u zimskom razdoblju godine, ali pojava kondenzacije može imati dalekosežne posljedice po naše zdravlje i imovinu.

Naime, glavni problem vezan uz kondenzaciju je plijesan, koja se može širiti po zidovima, namještaju, ali i po odjeći, ako vlagu ostavite kao svog sustanara na duže vrijeme.
 

Znakovi da se vlaga doselila u vaš dom su orošeni i zamagljeni prozori, vlažni zidovi, odlijepljeni dijelovi tapeta na zidovima, vidljiva područja plijesni na zidovima, ustajali miris na odjeći i ostalom tekstilu te crne točkice na okvirima prozora.

Zdravstveni problemi uzrokovani vlagom

Već kod prvog znaka, a to su orošeni i zamagljeni prozori, trebali biste reagirati i poduzeti neke korake kako biste se riješili vlage. Jer, jednom kada dođe do razvoja plijesni, teže ćete je se riješiti jer je riječ o kulturi gljivica koja se vrlo brzo razmnožava i širi.

Ova agresivna gljivična kultura može, nažalost, prouzročiti razne zdravstvene probleme, kao što je oslabljena funkcija pluća i pojava astme. Osobe koje već boluju od astme i podložne su alergijama, vjerojatno će imati znatno teže simptome nego da obitavaju u prostorijama s kvalitetnim zrakom. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), 300 milijuna slučajeva astme kod djece u svijetu pripisuje se izlaganju vlazi i plijesni u životnim prostorima.  

Prva pomoć nije trajno rješenje

Naše svakodnevne aktivnosti – pranje i sušenje odjeće, tuširanje ili kupanje, kuhanje, pa čak i disanje, stvaraju vlagu, a probleme s vlagom u domu privremeno možemo riješiti na razne načine. Primjerice, pomoći će ako izbjegavajte sušenje odjeće u zatvorenom prostoru, ako odjeću ne sušite na radijatorima, ako su vam sušilice za rublje pravilno ventilirane, ako držite namještaj na dovoljnoj udaljenosti od zida te ako redovito prozračujete prostorije, pogotovo nakon aktivnosti kojima se podiže razina vlage.

Međutim, zimi, pogotovo za iznimno niskih vanjskih temperatura, nakon prozračivanja (a preporučuje se prozračivanje nekoliko puta dnevno po 15-ak minuta), prostor je potrebno ponovno zagrijavati, čime ćete potrošiti čak 30 posto više energije. No ni otvaranje prozora često neće riješiti problem, nego će ga čak i pogoršati, pogotovo za vlažnih i hladnih vremenskih uvjeta jer ćete tada samo vanjsku vlagu preseliti u svoj dom. Kako biste se riješili vlage u svome domu, prostorije trebaju konstantnu protočnost zraka.

(večernji.hr)