Frizeri imaju različite uloge u životima svojih klijenata; s njima su na vjenčanjima, rođendanima, krstitkama i maturalnim zabavama. Ove zanatlije imaju priliku biti suučesnici u važnim životnim trenutcima svojih mušterija i kreatori su osjećaja samopouzdanja za te iste datume. 

Industrijsko-obrtnička škola u Virovitici školuje mlade ljude za stjecanje srednje stručne spreme u raznim sektorima obrtništva i industrije, među ostalim i frizere. Ova virovitička škola među rijetkima je u Hrvatskoj koja školuje frizere prema dualnom modelu obrazovanja, četiri godine. Svega šest hrvatskih gradova prakticira isti model. Mlade frizere educiraju 4 majstora frizera, među kojima je i Željka Vargović.

– Svake godine upisujemo 20 učenika frizera u ovom dualnom obrazovanju, a interes je zaista velik. Povećanu zainteresiranost objašnjavamo upravo činjenicom da je navedeni smjer prije 5 godina postao četverogodišnja škola, nakon koje učenici imaju više mogućnosti napretka u daljnjem školovanju. Kada usporedimo naše općeobrazovne predmete s onima u gimnaziji, poput hrvatskog ili matematike, jednako su koncipirani, tako da naši učenici zaista imaju izvrsnu teorijsku podlogu. Ipak, današnje generacije frizera imaju nešto manje sati stručne prakse od trogodišnjaka, ali zato je teorija jača i dobiju puno više znanja o samom zanatu – objašnjava nam Željka, majstorica frizerka.

Nekima su zanimanje za frizerski zanat pobudili njihovi frizeri iz djetinjstva, a nekima od njih je to obiteljski posao.

– Moj otac ima vlastiti frizerski salon i s njim sam provodila vrijeme od malena. Frizerski mi je posao u krvi – govori nam Dora-Dalija, učenica Industrijsko-obrtničke škole.

Kako biste upisali smjer frizera u ovoj virovitičkoj školi, prvi je korak potvrda medicine rada da ste zdravstveno sposobni obavljati ovaj zanat.

– Prvenstveno je bitno da budući frizeri nemaju problema s kralježnicom, s obzirom da se u ovoj struci posao najviše obavlja stojeći. Drugo, učenici moraju imati dobar vid, to je iznimno važno radi razlikovanja boja. Naposljetku, poželjno je da oni koji obavljaju ovaj posao nemaju alergije, s obzirom da se radi s različitim bojama i kemikalijama. Zbog svega navedenog potvrda medicine rada je iznimno važna – ističe majstorica frizerka.

Praktična nastava na ovom četverogodišnjem smjeru započinje već na prvoj godini. Početak je, podrazumijeva se, ono osnovno – učenje ispravnog pranja kose, masaže vlasišta, šišanje i bojanje… Praktikanti na prvoj godini broje 40-ak sati rada u frizerskom salonu, a ondje obavljaju sve što i stalno zaposleni. S godinama raste i fokus na stručnom educiranju i broj odrađenih sati prakse u salonu, uz stalnu vježbu u dobro opremljenom školskom praktikumu.

– Na trećoj sam godini i trenutno radim 7 sati u frizerskom salonu, ponedjeljkom, utorkom i subotom, dok ostale sate obavljam u školi. Sve se odvija uz prethodni dogovor s obrtnikom, a praksa je važan dio cjelokupne ocjene – objašnjava Enio, budući frizer.

Mušterije su ih, kako kažu, prihvatile odlično, žele surađivati i pričljivi su, a tu i tamo ih nagrade pokojom „bakšom“. Učenici biraju frizerske salone po želji, uz uvjet da imaju prethodno sklopljen ugovor s obrtnikom.

– Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja, učenici imaju priliku polagati majstorski ispit i otvoriti nešto svoje: privatni obrt, jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j. d.o.o.) ili društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Ipak, u većini slučajeva frizeri ostaju tamo gdje su odrađivali stručnu praksu, ondje gdje su obrtnici zadovoljni s njima i obrnuto. Mogućnost zapošljavanja je doista velika – zaključuje Željka Vargović.

Ženski je spol već tradicionalno zastupljeniji na ovom smjeru, ali škola svake godine broji sve više zainteresiranih mladića za zanimanje frizera.

– Ovaj me posao nekako opušta; podsjeća me na neku vrstu umjetnosti i mogućnosti estetskog izražavanja. Fascinantno mi je što se sve može napraviti s kosom i kako se može mijenjati nečiji vanjski izgled – kaže Mateo, jedan od hrabrih mladića koji se odlučio za frizersku školu, po uzoru na vlastitu majku.

Nekima od njih, posao frizera pomogao je u osobnom rastu i razvoju.

– Stalni doticaj s ljudima pomogao mi je da se opustim. Prije sam bio dosta šutljiv, a rad s mušterijama me je naveo da više komuniciram – ističe Enio.

Frizeri početnici stručnu su praksu obavljali i van granica Hrvatske, sve s ciljem uspostave međunarodne suradnje, razmjene kultura te razvijanja sposobnosti rada i kompetentnosti u multikulturalnim okruženjima.

– Bili smo dva tjedna na praksi u Frankfurtu, gdje smo stekli mnoga iskustva. Komunikacija u samom salonu je bila olakšana zbog velikog broja naših ljudi koji rade ondje, ali mušterije su bile dosta zbunjene kada su vidjele hrvatske frizere u njemačkim salonima – prisjeća se Matija, učenik koji je učestvovao u tom projektu.

Učenici Industrijsko-obrtničke škole već dugi niz godina uljepšavaju i sajamsku pozornicu Viroexpa, gdje zajedno sa svojim mentoricama sudjeluju u frizersko-modnim revijama. Ove je godine novost ta da će se na 27. izdanju Viroexpa frizeri međusobno natjecati u izradi modernih i svečanih frizura na vlastitim modelima.

(www.icv.hr, dj, foto: D. Jagarinec)