Sve više Hrvata odlučuje se za nastavak rada nakon stjecanja prava na mirovinu ili na rad uz primanje mirovine. Duži ostanak u svijetu rada potaknut je i promjenama u mirovinskom sustavu koje osiguravaju primjerenije iznose za umirovljenike.
Želite li nastaviti raditi i nakon stjecanja uvjeta za mirovinu, za to postoje različite opcije, a svaka od njih osigurava vam veća mirovinska primanja – prenosi tportal
Nastavak rada bez primanja mirovine
Ako postoji interes poslodavca i radnika, Zakon o radu dopušta rad do bilo koje životne dobi. To znači da nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu (65 godina života i 35 godina staža) možete nastaviti raditi u dogovoru s poslodavcem.
U tom slučaju imate pravo na uvećanje buduće mirovine kroz tzv. bonifikaciju, a ona se obračunava za svaki dodatni mjesec rada. Iznos bonifikacije od prošle godine povećan je s ranijih 0,34 posto na sadašnjih 0,45 posto.
Dakle za svaki mjesec duljeg rada nakon 65. godine, a za žene i ranije (u ovoj godini žene imaju pravo na starosnu mirovinu sa 63 i pol godine) polazni faktor za obračun mirovine povećava se za 0,45 posto. Bonifikacija se može koristiti maksimalno pet godina, što znači da za pet godina produljenog staža možete ostvariti 27 posto veću mirovinu.
Novo zaposlenje nakon odlaska u mirovinu
Ako se nakon odlaska u mirovinu odlučite ponovno zaposliti na puno radno vrijeme, u tom slučaju imate sva prava po ugovoru o radu kao i drugi zaposlenici, ali vam se isplata mirovine obustavlja.
Ovaj odabir isplativ je jedino u slučaju ako je plaća osjetno veća od mirovine. Nakon obustave isplate mirovine zbog rada imate pravo na povećanje buduće mirovine s obzirom na to da vam je poslodavac dužan plaćati obvezno mirovinsko osiguranje tijekom nastavka radnog staža.
Kako se određuje mirovina?
Svota mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine, a koja trenutno iznosi 11,77 eura po godini staža. Njen sastavni dio je i dodatak koji se uračunava u svotu mirovine.
Na visinu mirovine najviše utječu osobni bodovi čija vrijednost ovisi o godinama staža i plaći koju ste ostvarili za vrijeme cijelog radnog vijeka. Osobni bodovi korigiraju se s mirovinskim faktorom, a on ovisi o vašem mirovinskom statusu. Za prijevremeno umirovljenje faktor je manji od jedan zbog penalizacije, a za kasnije umirovljenje viši je od jedan zbog dodavanja bonifikacije.
Kriterije za određivanje mirovine možete provjeriti na mrežnim stranicama HZMO-a, a njen iznos možete izračunati uz pomoć kalkulatora Mojamirovina.com.
Ponovno određivanje mirovine moguće je nakon navršene najmanje jedne godine staža osiguranja.
Ako ste se zaposlili nakon što ste otišli u prijevremenu starosnu mirovinu, dodatnim radom možete ispuniti uvjete za stjecanje pune starosne mirovine.
Rad uz primanje mirovine
Za većinu umirovljenih osoba koje žele nastaviti raditi najpovoljnija opcija je rad do polovine radnog vremena uz primanje mirovine. Za ovu mogućnost najčešće se odlučuju oni koji su ranije otišli u mirovinu (prijevremena ili mirovina po posebnim propisima) te dodatnim radom nastoje poboljšati kućni budžet.
Na pola radnog vremena uz primanje pune mirovine smiju se zaposliti umirovljenici koji su u starosnoj ili prijevremenoj starosnoj mirovini. Umirovljeni vojnici i policajci uz ovu opciju mogu birati rad na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.
Ako ste se zaposlili na pola radnog vremena uz primanje mirovine, imate pravo na ponovno određivanje mirovine nakon navršene najmanje jedne godine staža osiguranja. Taj uvjet bit će ispunjen nakon dvije godine rada s polovicom punog radnog vremena.
Na pola radnog vremena radi tridesetak tisuća umirovljenika, a najviše ih je zaposleno u trgovini i prerađivačkoj industriji.
(tportal.hr)
