Krajem studenog ove godine, na burzi rada, Područnom uredu Virovitica, evidentirano je 4.107 nezaposlenih osoba, što je u odnosu na studeni prošle godine za 277 nezaposlenih više ili za 7,2 posto. Ove godine poslodavci su imali više potreba za radnicima negoli godinu dana prije, pokazuju podatci, i to za 12,8 posto, a najviše su bili traženi oni u prerađivačkoj industriji. Ujedno, naše područje sve je primamljivije strancima za rad. Sve to podijelio je s nama Hrvoje Belobrk, predstojnik Područnog ureda HZZ-a Virovitica, s kojim smo razgovarali o brojnim aktualnostima na burzi rada.
Kakvo je stanje zaposlenosti krajem ove godine i raste li broj nezaposlenih, pogotovo broj ljudi koji ovisi o sezonskim poslovima?
Krajem studenog evidentirano je 4.107 nezaposlenih osoba, što je u odnosu na studeni prošle godine povećanje broja nezaposlenih za 277 nezaposlenih osoba ili za 7,2 posto. Povećanje broja nezaposlenih reflektiralo se i na udio žena, pa u studenom ove godine nezaposlene žene čine udio od 60,1 posto, što je za 10,6 posto više naspram studenog 2022. godine, dok je udio muškaraca 39,9 posto.
Promatrajući strukturu nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja, najveći udio imaju osobe sa završenom srednjom školom (58,5 posto), potom osobe sa završenom osnovnom školom (25,9 posto) te osobe bez škole i nezavršene osnovne škole (8,5 posto). Najmanja je nezaposlenost kod osoba sa završenim diplomskim studijem/fakultetom, akademijom (3,0 posto) te dodiplomskim studijem/višom školom (4,1posto).
TRAŽENI U PRERAĐIVAČKOJ INDUSTRIJI, OBRAZOVANJU, ZDRAVSTVU I SOCIJALNOJ SKRBI
Kakva je potražnja za radnom snagom, iz kojih područja poslodavci traže radnike?
Tijekom prvih 11 mjeseci ove godine na području Virovitičko-podravske županije ukupno su oglašena 2.994 radna mjesta, što je povećanje od 12,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je ukupno oglašeno 2.655 radnih mjesta.
Najviše oglašenih radnih mjesta, odnosno traženih radnika od strane poslodavaca bilo je u djelatnosti prerađivačke industrije, obrazovanja, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, trgovine na veliko i na malo; popravaka motornih vozila i u djelatnosti građevinarstva.
Od početka godine do kraja studenog na temelju radnog odnosa zaposlene su 3.802 nezaposlene osobe. U odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježimo povećanje broja zaposlenih osoba za 5,2 posto.
RADNICI IZ NEPALA, BANGLADEŠA, UZBEKISTANA I BRAZILA
Svjedoci smo kako je na radnim mjestima na području VPŽ sve više stranih radnika. Koliko imamo radnika iz inozemstva na radu kod nas i na kojim su mjestima zaposleni?
Budući da se zadnjih godina bilježi pad broja nezaposlenih, a ujedno raste potražnja poslodavaca za radnom snagom, poslodavci uz domaću radnu snagu zapošljavaju i strance. U 2023. godini poslodavci s područja Virovitičko –podravske županije podnijeli su ukupno 633 zahtjeva za izdavanje mišljena za boravak i rad stranih radnika te je u konačnici od strane MUP-a na području naše županije izdano 480 radnih dozvola za strance.
Najviše stranih radnika zaposlenih kod naših poslodavaca dolazi iz Nepala, Bangladeša, Indije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Uzbekistana, Turske, Albanije, Brazila i Malezije. Strani radnici su najčešće zaposleni na poslovima poljoprivrednih radnika, kao i u građevinarstvu i strukovnim zanimanjima, na visokogradnji, niskogradnji, traženi su stolari, tesari, armirači i dr.
Kako Zavod motivira nezaposlene u potrazi za novim poslodavcem?
U ovoj godini u mjere aktivne politike zapošljavanja uključene su ukupno 793 osobe. Ukupno je od listopada 2016. do kraja studenog 2023. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključeno 7.026 osoba. Za mjere je isplaćeno 29,1 milijuna eura (219,1 milijuna kuna), od čega 12,6 milijuna eura (95,2 milijuna kuna) iz državnog proračuna,
16,1 milijuna eura (121,6 milijuna kuna) iz EU sredstava i 0,31 milijuna eura (2,4 milijuna kuna) iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Za potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19) do kraja studenog 2023. godine za potpore je isplaćeno 14,0 milijuna eura (105,4 milijuna kuna), a potporama je obuhvaćeno 1.243 poslodavaca i 7.608 radnika.
U siječnju 2024. godine kreće novi ciklus mjera koje ćemo prezentirati poslodavcima. Podsjećamo, mjere koje HZZ ima u svojoj nadležnosti su: potpore za zapošljavanje, pripravništvo, potpore i pripravništvo za zelena/digitalna radna mjesta, osposobljavanje na radnom mjestu, potpore za usavršavanje radnika, samozapošljavanje, stalni sezonac, javni radovi….
HZZ putem potpora i pripravništva sufinancira trošak bruto plaće u postotku od 40 – 65 posto, ovisno o potpori za zapošljavanje, koja se koristi kao i o ciljanoj skupini kojoj pripada osoba koja se zapošljava. Za osobe s invaliditetom je potpora za zapošljavanje je najveća, financira se 65 posto bruto plaće u trajanju od 2 godine.
Pripravništvo mladih visokoobrazovanih nezaposlenih osoba iz sektora građevine i odvjetničkih vježbenika može biti u trajanju do dvije godine, a sufinancira se 50 posto bruto plaće i paušalni iznos troška prijevoza.
POMAŽU POSLODAVCU DOBITI KVALITETNOG RADNIKA
Koriste li poslodavci mjere koje imaju na raspolaganju i koje? Kakva je situacija s deficitarnim strukama?
Deficit nekih struka, zanimanja, znanja i vještina koja su tražena od strane poslodavaca, Zavod nastoji nadomjestiti putem obrazovnih mjera. Kroz mjeru Osposobljavanje na radnom mjestu nezaposlena osoba se osposobljava za određene poslove na radnom mjestu tj. kod poslodavca u maksimalnom trajanju od četiri mjeseca.
Za vrijeme tog osposobljavanja, HZZ polazniku plaća novčanu pomoć koja je u 2023. godini bila jednaka visini minimalne neto plaće, dakle 560 eura. Također, osoba može ostvariti pravo na trošak prijevoza. Istovremeno, HZZ poslodavcu financira trošak mentorstva u iznosu od 225 – 265 eura mjesečno po polazniku.
Nakon ta četiri mjeseca, poslodavac ima mogućnost osobu zaposliti uz potporu HZZ-a na godinu dana. Poslodavcima se mjera sviđa i velik broj poslodavaca su korisnici te mjere pogotovo što nakon završenog osposobljavanja tu osobu mogu zaposliti uz potporu Zavoda.
Također, tu mjeru je moguće i realizirati dodatnim teorijskim obrazovanjem u suradnji s obrazovnom ustanovom, tako da osobe nakon završene teorije u učilištu i praktičnog rada kod poslodavca stječu Uvjerenje o osposobljenosti za te poslove koje je verificirano od Ministarstva obrazovanja.
Ove godine kod poslodavaca osobe su se osposobljavale za sljedeća zanimanja: CNC operater, stolar, fasader, ličilac, monter fotonaponskih sustava, tehnički crtač, strojobravar, zavarivač MIG/MAG postupkom, operater električnih postrojenja, bravar, rukovatelj motornom pilom, grafički tehničar tiska, šivač, njegovatelj starijih i nemoćnih osoba, autolakirer, staklarski radnik, poslužitelj jela i pića, pomoćni kuhar, dadilja…
Koriste li poslodavci potpore za već zaposlene radnike, ali koji se žele dodatno usavršiti?
Da, koriste potporu za usavršavanje, koja je namijenjena poslodavcima koji žele poboljšati i nadograditi vještine, znanja i kompetencije svojih zaposlenika. Putem te mjere zaposlene osobe kroz razne edukacije i praktičan rad stječu dodatna znanja koja su im potrebna za sve izazove s kojima se susreću na postojećem radnom mjestu uslijed nekih novih poslova koje su počeli obavljati ili reorganizacije tvrtke, uvođenja novih poslova i slično.
Kakav je odaziv za vaučere i koliko ih je osoba iskoristilo i za što?
HZZ je u travnju 2022. godine započeo s provedbom mjere Obrazovanje za stjecanje kompetencija potrebnih za rad putem vaučera. Cilj ove mjere bio je jačanje zapošljivosti i prilagodljivosti radne snage na tržištu rada, poticanje aktivacije neaktivnih osoba, zadržavanje postojećeg zaposlenja te mobilnosti radnika stjecanjem novih ili unaprjeđenjem postojećih kompetencija potrebnih na tržištu rada. Vaučeri su financirani iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i Europskog socijalnog fonda (ESF), a mogu ih koristiti nezaposlene i zaposlene osobe. Programi obrazovanja na početku su bili samo iz kategorije zelenog i digitalnog, a kako obrazovne ustanove svakodnevno verificiraju nove programe, ponuda se stalno obogaćuje.
HZZ PU Virovitica od početka provedbe obrazovanja putem vaučera pozitivno je riješio ukupno 380 zahtjeva, a od toga samo u 2023. godini 232 zahtjeva. Od ukupnog broja zahtjeva njih 270 odnosilo se na zaposlene osobe, dok je 110 nezaposlenih osoba koristilo ili koristi navedeno pravo (napominjemo da nezaposlene osobe osim plaćenog obrazovanja, ostvaruju pravo i na novčanu pomoć u iznosu od 14 eura po danu prisutnosti te plaćeni putni trošak).
Programi za koje postoji najveći interes su rukovanje viličarom u skladišnom prostoru za koji se osposobilo ili se osposobljava 106 osoba te program knjigovođe u koji se uključilo 105 zainteresiranih polaznika. Za korisnike je bio interesantan i program internetski marketing i brendiranje koji je odabralo 44 polaznika, zatim asistent za upravljanje projektima 37 polaznika, Front-End developer 21 polaznik i Phython developer 19 polaznika.
Zaprimili smo i nekoliko zahtjeva koji ne spadaju u oblast zelenog i digitalnog, a za koje pretpostavljamo da bi mogli biti zanimljivi korisnicima. Radi se o programima klasične i korektivne tehnike šminkanja te klasične ručne masažne tehnike.
Trenutno imamo raznovrsnu ponudu zanimljivih i atraktivnih programa koja se svakodnevno obogaćuje.
Kako ste izašli ususret poslodavcima s “ciljanom” radnom snagom, za radnike na koje ne mogu dugo čekati?
Organizirali smo obrazovanja s obrazovnim institucijama, u što smo ove godine uključili 101 nezaposlenu osobu. U obuku za vozača C i CE kategorije uključili smo 26 nezaposlenih osoba, za stjecanje početnih ubrzanih kvalifikacija za vozača 24 osobe, za šivača klasične odjeće obrazovali smo 8 osoba, 9 osoba za poslove keramičara, 5 za poslove somelijera, dok je u tijeku obrazovanje za njegovatelje starijih i nemoćnih osoba u koje su uključene 23 nezaposlene osobe i obrazovanje za montere fotonaponskih sustava u koje je uključeno 6 osoba.
Mjere samozapošljavanja – stanje, rezultati?
Ove godine 65 osoba ostvarilo je potporu za samozapošljavanje. Iznos potpore male vrijednosti za samozapošljavanje određuje se prema budućoj registriranoj djelatnosti poslovnog subjekta, a u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, a maksimalni iznos je 15.000 eura. Za podnositelja zahtjeva koji udovoljava kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta, a sukladno definiciji zelenih i digitalnih radnih mjesta, potpora može iznositi do 20.000 eura. U 2023. godini kroz ovu mjeru potpisana su 63 nova ugovora, koji su financirani sa 654.016,11 eura.
POMACI ZA OSOBE S INVALIDITETOM
Koliko je osoba s invaliditetom trenutno na Zavodu, a koliko je uspjelo dobiti priliku na tržištu rada u posljednjih godinu dana?
Krajem studenog u našem Područnom uredu ukupno je evidentirano 484 osobe s invaliditetom. Osobe s invaliditetom, kao i ostale nezaposlene osobe u evidenciji Zavoda, potičemo na uključivanje u obrazovne aktivnosti koje se provode u našem Područnom uredu, kao i na obrazovanje putem sustava vaučera, a dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom uključujemo u aktivacijske programe kako bi im se pružila dodatna individualizirana podrška kod uključivanja na tržište rada. Do kraja studenog ove godine 138 osoba s invaliditetom zaposleno je na temelju radnog odnosa.
Najveći broj osoba, kao i prethodnih godina, zaposlen je putem javnih radova na komunalnim poslovima u jedinicama lokalne samouprave te u neprofitnom sektoru, odnosno u udrugama. Osim toga, neke osobe s invaliditetom zaposlene su ili očekuju zapošljavanje preko projekta Zaželi gdje čine jednu od ciljnih skupina. Manji broj osoba s invaliditetom zapošljava se u realnom sektoru, ali i ovdje postoje pomaci u dobrom smjeru.
Nakon što je prošle godine izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, u sklopu šire reforme sustava socijalne skrbi, uvedena novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom koje zadovoljavaju propisane uvjete, nastavljene su aktivnosti vezane uz podnošenje i odobravanje velikog broja zahtjeva za novčanu pomoć za osobe s invaliditetom, a i dalje se osobe iz evidencije Zavoda kontinuirano informiraju o mogućnosti ostvarivanja ovog prava te ih se usmjerava i pruža im pomoć kod prikupljanja potrebne dokumentacije za podnošenje zahtjeva. Takvu vrstu pomoći u Područnom uredu Virovitica koriste 564 osobe s invaliditetom ili osobe s utvrđenim oštećenjima.
Također, u svrhu uspostavljanja još boljeg dijaloga između triju strana – Zavoda za zapošljavanje, poslodavaca i nezaposlenih osoba s invaliditetom kojih je sve više u evidenciji, u svibnju ove godine organiziran je i okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici realnog sektora, tvrtki koje zapošljavaju osobe s invaliditetom ili to žele učiniti, kao i nezaposleni, te je naglasak bio na tome da se predstave mjere, potpore, olakšice i prilike na tržištu rada koje se trenutno nude poslodavcima i nezaposlenim osobama s invaliditetom.
(www.icv.hr, mlo)
